Za vrijeme pandemije izazvane virusom koroma aktivna je linija za stručnu psihološku podršku i pomoć stanovništvu 065 464 555.
Svi mi čuvamo predmete koji su nam dragi, za koje nas vezuju neke lijepe uspomene. Ipak, neki od nas vremenom počinju da gomilaju mnogo stvari u kući, u dvorištu, ne žele ništa da bace iz straha da će im nekad zatrebati.
Građani u Srpskoj zgroženi su još jednim slučajem seksualnog zlostavljanja, koji je prethodne sedmice prijavljen banjalučkoj policiji.
Od 2007. godine, kada je klinika „Medico-S“ uspostavila saradnju s Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, rođeno je više od 1.400 beba, koje su na svijet došle iz postupaka vantjelesne oplodnje koji su obavljeni u ovoj klinici.
Pandemija je prazničnu atmosferu obukla u novo ruho. Umjesto biranja svečanih odijela i haljina, biramo s kojim to članovima porodice možemo provesti praznike, vodeći računa da preporučeni broj okupljenih ne premašimo.
Uplašenost za zaražene članove porodice, strah za sopstveno i zdravlje djece, kao i strah od ponovnog odlaska na posao nakon izolacije, neki su od razloga zbog kojih građani ovih dana traže pomoć psihologa.
Okrenemo li se, vidjećemo da je prošlo više od šest mjeseci, od pojave korone kod nas.
Kako život s korona virusom postaje naša nova "normalnost", sve više osoba i njihovih porodica postaje blisko sa osjećanjem anksioznosti i stresa koji prati čekanje rezultata testiranja na kovid-19.
„Čovjek koji samo prima, a nikada ne daje, nalik je ustajalome jezeru, u kojem ostaje sve što u njega uđe, a sve što ostaje trune.“ John A. James
Zbog novog virusa korona nema mjesta za paniku. Nije bilo mjesta za paniku u martu, a nema ni sada u julu.
Glasine i dezinformacije o novom korona virusu rastu. Brzo se pojavljuju stereotipi o ljudima koji imaju ili mogu imati bolest. Iako korona virus ne diskriminiše, ljudi pronalaze nove načine da stigmatiziraju bolest i ljude povezane sa njom.
Posljednjih godina možemo primijetiti da često odrasli ljudi u tridesetima žive sa svojim roditeljima. Ranije, čim je osoba bila radno sposobna odlazila je „trbuhom za kruhom“, a danas se sve više trudimo da ostanemo što duže u roditeljskom domu.
Kada pogledamo unazad, posljednjih nekoliko mjeseci su bili izazovni za sve nas. Život se promijenio, izgubila se njegova društvena komponenta, a čovjek je čovjeku, pa čak i onom najbližem, postao izvor opasnosti.
Stručnjaci za zaštitu mentalnog zdravlja u Srpskoj ocjenjuju da kod određenog dijela ljudi postoji anksioznost zbog naglog “povratka u svakodnevni život”, pa i u društvene kontakte, a nakon višemjesečne izolacije zbog virusa korona. To može, ističu, kod nekih ljudi dovesti i do nastavka svojevrsne izolacije i pada socijalnih komunikacija.
Pojačani strah i panika, somatski simptomi koji su ličili na respiratorne probleme, poremećaji spavanja i zabrinutost za posao, plate, za dalje, te strah od viroze i liječenja, neke su od tegoba sa kojima su se u protekla dva mjeseca borili stanovnici RS.
Banjalučki Centar za zaštitu mentalnog zdravlja prvi je u BiH aktivirao Skajp psihološku podršku građanima.
Ovo ljeto će biti mnogo drugačije od prošlogodišnjeg – potvrdio je ministar zdravlja Alen Šeranić i poručio da moramo govoriti o novoj “normalnosti” koja će nam ubrzo postati prilagodljiva.
Centar za mirovne studije iz Banjaluke putem internet video komunikacije nudi individualnu i grupnu psihološku podršku građanima Republike Srpske i BiH s ciljem prevazilaženja krize koju je izazvao virus korona.
Psiholog Ana Vlajković izjavila je da društvene mreže mogu poslužiti kao kompenzacija za mlade da lakše prevaziđu situaciju izazvanu širenjem epidemije korona virusa, kada im je onemogućeno kretanje i svakodnevni život na koji su dosad navikli.
U vrijeme vanredne situacije u kojoj se trenutno nalazimo zbog pandemije korona virusa, mnogi ljudi osjećaju strah, koji je i primarna reakcija na nepoznatu pojavu.
