Granice su postale česta tema, ali se njihovo značenje nerijetko pojednostavljuje na samo "DA" i "NE". Međutim, zdravo postavljanje granica mnogo je složenije.
Strah od starosti sve je prisutniji u društvu koje mladost postavlja kao osnovno mjerilo vrijednosti. Tu fobiju često hrane mitovi o trećem dobu kao periodu koji se vezuje isključivo za bolesti, izolaciju i lagano gašenje.
Možete imati dobar posao, ljude koji vas vole, planove kojima ste se nekada radovali i život koji spolja izgleda sasvim dobro - a ipak se buditi sa osjećajem da nešto nedostaje.
Postoji trenutak kada maštanje više nije samo kratko bježanje od svakodnevice. Umjesto nekoliko minuta zamišljanja budućih planova ili lijepih uspomena, pojedini ljudi provode sate u složenim pričama koje postoje samo u njihovoj glavi. Ti unutrašnji svjetovi toliko su detaljni da imaju sopstvene likove, odnose i zaplete koji mogu da traju godinama.
Saobraćajne gužve, gomila obaveza, pritisak na poslu, a vremena za odmor gotovo da nema – ovako izgleda svakodnevica mnogih ljudi. Upravo je dugotrajan stres jedan od najčešćih razloga zbog kojih se sve više osoba obraća psiholozima za pomoć.
Jedna od najčešćih radnji poslije raskida jeste provjeravanje aktivnosti na društvenim mrežama i šta radi vaš bivši partner. Iako se može činiti kao bezazlena navika, stručnjaci za veze upozoravaju da ovakvo ponašanje ne samo da ne ublažava sindrom "slomljenog srca", već ga može dodatno pogoršati.
Temeljni problem leži u kognitivnoj pristranosti kao "iluzija transparentnosti."
Sve je više ljudi koji odlučuju da najluđu noć provedu bez velikih slavlja, muzike i gužve - umjesto toga, biraju mir i samoću. Iako takav izbor nekima djeluje neobično ili čak tužno, psiholozi naglašavaju da on često nema veze sa usamljenošću, već sa zrelim odnosom prema sebi.
Mnogi ljudi se uprkos pokušajima da imaju kvalitetan san ujutru bude dezorijentisani i umorni te se pitaju da li je ovo znak ozbiljnijeg problema s njihovim zdravljem.
Kod mnogih mališana simpatični djedica sa bijelom bradom izaziva oduševljenje, ali kod nekih izaziva i strah.
Ugledni psiholog Bred T. Klonc, koji se više od 15 godina bavi proučavanjem psihologije novca, upozorava roditelje na jednu frazu koju nikada ne bi trebalo da koriste kada djeci objašnjavaju zbog čega ne mogu da im kupe poklone ili da dobiju ono što žele: "Ne možemo to da priuštimo".
Prema mišljenju psihologa Marka Traversa, koje prenosi Psychology Today, sve je više dokaza da je ponekad važnije znati kada ćutati nego uvijek biti brutalno iskren — jer upravo to može bolje očuvati vezu.
Roditelji često vrlo brzo osjete kada njihovo dijete razmišlja, pita i uči drugačije od svojih vršnjaka.
U Mostaru je ubijena Aldina Jahić. Novi slučaj femicida, nova tragedija, još jedna porodica uništena. Vapaj za zaštitom je sve glasniji, protesti, molbe da se o nasilju priča, da se prijavljuje i da se na vrijeme sprečava.
Znači li odlazak psihologu da sam bolesna?
U digitalnoj eri kratke poruke poput OK ili emotikona podignutog palca postale su svakodnevica, ali koliko često razmišljamo šta one zapravo znače?
Zašto se u RS, ali i u cijeloj BiH ne može nabaviti zamjenska hormonska terapija za žene u menopauzi, i zašto nemamo endokrinologe koji se fokusiraju na ovu oblast?
Kako smiriti svoj ego i osjećaj da si iznad svih u okruženju?
Kako otići iz odnosa, ako osjećamo da smo ga prerasli, bez da osjećamo krivicu zbog toga?
Da li je tačno da postoji znatan broj ljudi kojima je važnije da manje rade i po cijenu da manje i zarade? Okvirno, o kom procentu zaposlenih govorimo da su ovakvi? Ovo pitanje uputio je čitalac Srpskainfo psihologu doc. dr Sonji Stančić.
