Dr Dragana Zirojević, načelnica Odjeljenja za neurologiju u Bolnici „Sveti arhiđakon Stefan 9. januar“, podsjeća da Bolnica Trebinje ranije nije imala Urgentni centar.
– Ovaj centar je u novom objektu nedavno organizovan, na sreću i na zadovoljstvo svih nas, ali i pacijenata. Što se tiče dijagnostike moždanog udara, bilježimo značajan napredak, jer se pacijentu već na prijemu može uspostaviti dijagnoza. A za dijagnozu moždanog udara, pored kliničkog nalaza, ključna je CT dijagnostika – naglašava dr Zirojević.
Da li je učestalost moždanog udara u porastu i zbog čega?
Moždani udar predstavlja jedan od najznačajnijih uzroka smrtnosti i trajnog invaliditeta, kako u svijetu tako i kod nas. Posljednjih godina bilježi se porast broja oboljelih, prvenstveno zbog starenja stanovništva. Ljudi danas žive znatno duže nego ranije, pa je i veći broj osoba koje ulaze u životno doba u kojem je rizik od moždanog udara povišen.
Istovremeno, raste učestalost kardiovaskularnih bolesti, a savremeni način života dodatno povećava rizik. Nedovoljna fizička aktivnost, nepravilna ishrana, gojaznost, stres i pušenje ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje krvnih sudova. Poseban problem predstavlja i nedovoljna kontrola visokog krvnog pritiska, koji je vodeći pojedinačni uzrok moždanog udara.
Na koje faktore rizika možemo uticati, a koje nije moguće promijeniti?
Najvažniji promjenjivi faktori rizika su visok krvni pritisak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, gojaznost i nepravilna ishrana. Sve su to faktori na koje možemo uticati zdravijim životnim navikama, redovnim kontrolama i pravilnim uzimanjem terapije.
Preporučuje se mediteranski način ishrane, održavanje normalne tjelesne težine i svakodnevna fizička aktivnost. Često zaboravljamo da male promjene u svakodnevnim navikama mogu značajno smanjiti rizik od moždanog udara.
S druge strane, postoje faktori koje ne možemo promijeniti – životna dob, nasljedna predispozicija i pol. Žene su prije menopauze prilično zaštićene od vaskularnih bolesti, ali, po ulasku u menopauzu, taj zaštitni faktor za krvne sudove nestaje.
Može li se moždani udar spriječiti?
Ne bih rekla da se moždani udar može spriječiti, ali možemo uticati na pomenute promjenjive faktore rizika. Ključnu ulogu ovdje ima preventivni pregledi, redovne kontrole krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi, periodični EKG pregledi radi otkrivanja posebne vrste aritmije, koja predstavlja rizik za moždani udar, ultrazvučni pregledi krvnih sudova vrata.
U prevenciji je veoma važna saradnja pacijenta, porodičnog ljekara i neurologa. Što se faktori rizika ranije prepoznaju i stave pod kontrolu, veće su šanse da do moždanog udara ne dođe.
Kako prepoznati moždani udar i koliko je važno brzo reagovati?
Simptomi se najčešće javljaju iznenada i djeluju dramatično. To mogu biti slabost ili oduzetost jedne strane tijela, spušten ugao usana, otežan ili nerazgovijetan govor, nagli poremećaj vida, jaka glavobolja, problemi sa hodom. U principu, svako može da prepozna da se radi o moždanom udaru.
Što se tiče važnosti brzine reakcije, u neurologiji često kažemo „vrijeme je mozak”. Svaki minut odgađanja znači odumiranje moždanih ćelija, zbog čega je izuzetno važno pacijenta što prije transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu kako bi se obavila hitna dijagnostika i, ukoliko postoje indikacije, započelo specifično liječenje terapijom za razlaganje tromba koji je zapušio krvni sud i doveo do prestanka cirkulacije u dijelu mozga što se ispoljava kao moždani udar.
Kako je organizovano zbrinjavanje pacijenata sa moždanim udarom u Bolnici Trebinje?
Preseljenjem u novu bolnicu značajno su unaprijeđeni uslovi rada. Pacijenti se odmah po dolasku zbrinjavaju u Urgentnom centru, gdje je na jednom mjestu dostupna kompletna dijagnostika (laboratorijska i CT dijagnostika) za početnu procjenu kliničkog stanja pacijenta i da li je indikovano ordiniranje specifične terapije.
Naime, CT dijagnostika je ključna za dijagnozu moždanog udara, omogućava brzo razlikovanje ishemijskog od hemoragijskog moždanog udara, nakon čega se, ukoliko postoje indikacije, primjenjuje intravenska trombolitička terapija. Ovakva organizacija rada omogućava mnogo brže donošenje odluka i efikasnije liječenje, što je od presudnog značaja za ishod bolesti.
Sa kojim se neurološkim oboljenjima danas najčešće susrećete?
Pored moždanog udara, svakodnevno se susrećemo sa različitim vrstama glavobolja kako primarnih tako i sekundarnih (npr migrenama ili tenzionim glavoboljama), vrtoglavicama, bolestima kičmenog stuba, multiplom sklerozom, Parkinsonovom bolešću, demencijama, epilepsijom, tumorima mozga i kičmene moždine, bolestima perifernog nervnog sistema kao što su različite vrste neuropatija.
Pacijenti bi trebalo da se jave neurologu ukoliko imaju simptome koji perzistiraju, pojačavaju se ili se ponavljaju, poput upornih glavobolja, vrtoglavica, utrnulosti i slabosti ekstremiteta, poremećaja ravnoteže ili gubitka svijesti. Takvi simptomi ne moraju uvijek biti posljedica neurološke bolesti, ali zahtijevaju stručnu procjenu.
U kojoj mjeri se pacijenti neurologu javljaju na vrijeme?
To u velikoj mjeri zavisi od samih pacijenata. Neki se javljaju već pri prvim tegobama, dok drugi dolaze tek kada su simptomi uznapredovali i kada su mogućnosti liječenja značajno smanjene. Mislim da je osnovni razlog prije svega strah od moguće dijagnoze, ali i uvjerenje da će tegobe same proći. Upravo zbog toga važno je razvijati svijest da rano javljanje ljekaru često znači i mnogo uspješnije liječenje.
Koliko je unaprijeđena dijagnostika u Bolnici Trebinje?
Iako Odjeljenje za neurologiju trenutno ima dva stalna neurologa i jednog spoljnog saradnika, radimo svu dijagnostiku koja se, inače, radi na neurologiji. Kad je riječ o dva „domaća“ neurologa, koleginica je subspecijalista epileptologije, dok sam ja subspecijalista medicine bola.
Na našem odjeljenju, pacijentima su danas dostupni CT, magnetna rezonanca, CT angiografija, elektroencefalografija (EEG), elektromioneurografija (EMNG), dopler krvnih sudova vrata, kao i savremena laboratorijska dijagnostika. Ranije su se mnoge od ovih pretraga morale obavljati u drugim zdravstvenim ustanovama, dok ih danas pacijenti mogu obaviti u Trebinju.
Takva dostupnost dijagnostike omogućava brže postavljanje dijagnoze i pravovremeni početak liječenja, što je naročito važno kod neuroloških bolesti.
Kakav je plan daljeg razvoja Odjeljenja za neurologiju?
Nova bolnica otvorila je mogućnosti za dodatni razvoj neurologije u Trebinju. U planu je dolazak još jednog specijaliste neurologa, što će omogućiti proširenje obima usluga i još bolju dostupnost pacijentima.
Posebno važan projekat je osnivanje Centra za liječenje bola, koji bi okupio neurologe, anesteziologe, ortopede, fizijatre, reumatologe i onkologe, za liječenje malignog bola.
U posljednje vrijeme počeli smo primjenjivati i intravenske imunoglobuline u liječenju određenih bolesti perifernog nervnog sistema i miastenije gravis, zbog čega pacijenti više ne moraju odlaziti u veće kliničke centre.
Planirano je i formiranje Centra za multiplu sklerozu, kako bi pacijenti iz Hercegovine kompletnu dijagnostiku i terapiju mogli dobijati u Trebinju.
Posebno bih istakla da u Bolnici Trebinje radi jedini subspecijalista epileptolog u istočnoj Hercegovini, pa i šire, što je, takođe, od velikog značaja za sve pacijente ove regije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.