Da li je bolje da se vratim na Ksalol, da li je opasniji od Rivotrila pitanje je koje je naš čitalac Lazo, postavio specijalisti psihijatrije dr Aleksandru Pejiću.
Odgovor:
Poštovani Lazo,
Vaše pitanje je vrlo važno jer se tiče lijekova koji djeluju na centralni nervni sistem i koji se koriste s oprezom zbog rizika od navikavanja i zavisnosti.
Ksalol (alprazolam) i Rivotril (klonazepam) spadaju u istu grupu lijekova – benzodiazepine. Oni se propisuju kod stanja kao što su anksioznost, panični poremećaj ili nesanica. Oba lijeka umanjuju napetost i djeluju umirujuće, ali postoje razlike:
Ksalol (alprazolam) djeluje brzo, ali kraće traje. Upravo zbog tog “bržeg efekta” pacijenti često imaju osjećaj da im bolje pomaže. Međutim, upravo ta osobina povećava rizik od razvijanja zavisnosti.
Rivotril (klonazepam) ima sporiji početak djelovanja, ali traje duže i zbog toga su oscilacije u nivou lijeka u krvi manje. To znači da je kod dugotrajnog uzimanja nešto manji rizik od naglog vezivanja za lijek.
Prema smjernicama Evropske psihijatrijske asocijacije (EPA, 2021), benzodiazepini se preporučuju isključivo za kratkotrajnu upotrebu, najčešće do četiri sedmice. Istraživanja pokazuju da kontinuirana primjena duža od tog perioda može dovesti do tolerancije, zavisnosti i problema pri prekidanju terapije (Soyka, 2019, World Psychiatry).
Važno je naglasiti i da se kod liječenja anksioznih i depresivnih poremećaja, osnovu terapije čine antidepresivi (SSRI, SNRI), dok su benzodiazepini samo privremena pomoć, najčešće u početnim fazama liječenja dok antidepresiv ne postigne puni efekat.
Da odgovorim na Vaše pitanje direktno: povratak na Ksalol može donijeti brže olakšanje, ali nosi veći rizik za razvijanje zavisnosti i za teže povlačenje. Rivotril je po tom pitanju nešto sigurniji, ali i dalje spada u lijekove koji se ne preporučuju za duže korištenje. Zbog toga bih Vam savjetovao da se usmjerite na pravilno doziranje i praćenje antidepresiva, jer oni dugoročno donose stabilnost, dok se benzodiazepini postepeno smanjuju i ukidaju.
Savjetujem Vam da nikada ne mijenjate terapiju samoinicijativno, već da sve radite uz dogovor sa svojim psihijatrom. Samo kroz zajednički plan možemo postići da se simptomi drže pod kontrolom, a da rizici budu što manji.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić
specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.