Karakteriše je sporo, ali uporno propadanje kognitivnih funkcija: pamćenja, govora, pažnje, orijentacije, planiranja i apstraktnog mišljenja. Prvi simptom je gubitak pamćenja, a kasnije se javljaju poremećaji ponašanja, gubitak socijalnih sposobnosti i kretanja.
Bolest najčešće pogađa osobe starije od 65 godina, ali može se javiti i ranije.
Dijagnozu postavlja neurolog, a iako lijek za potpuno izlječenje ne postoji, terapije mogu ublažiti simptome i usporiti napredovanje oboljenja.
Međunarodna asocijacija za Alchajmerovu bolest ove godine poručuje da akcenat treba da se stavi na rehabilitaciju kao način da se ponovo osmisli život osoba s demencijom. Kakav efekat rehabilitacija daje kod oboljelih još nije dovoljno poznato, ali u svakom slučaju predstavlja proaktivan pristup koji pomaže u očuvanju autonomije i kvaliteta života.
Kako se proteklih godina dijagnostika poboljšala, sve više ljudi dobija dijagnozu u ranijim fazama. To otvara prostor za djelovanje, prije nego što bolest uzme maha. Rehabilitacija za demenciju ne liječi bolest, ali pomaže u upravljanju kognitivnim, fizičkim i psihološkim simptomima. Obuhvata kognitivnu stimulaciju, fizikalnu, radnu i psihoterapiju, kao i terapiju podsjećanja.
Programi se prilagođavaju pojedincu i progresiji bolesti, s ciljem da se očuvaju postojeće vještine i obezbijedi smislen svakodnevni život, piše Magazin.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.