Djeca

Mislite da ga tako disciplinujete, a samo pravite gore: 5 najčešćih grešaka zbog kojih djeca prestaju da slušaju roditelje

DJeca imaju različite faze u odrastanju, kada se inate, testiraju granice i jednostavno neće da slušaju ništa.

Roditelji i djeca
FOTO: VIDAL BALIELO JR./PEXELS

 Roditeljima to ne pada nimalo lako, ali ono što je dobro da znaju je da nekim svojim ponašanjem i metodama mogu dodatno da pogoršaju tu dječju neposlušnost.

Evo šta treba da izbjegavate ako želite da vas dijete bolje sluša.

Pretjerana kontrola

Roditelji često misle da su stroga pravila važna za disciplinu, ali studije sugerišu suprotno. Kada djeca osjećaju da je njihova autonomija stalno ograničena, mogu da počnu još jače da se suprotstavljaju. Prema studiji iz 2010. godine objavljenoj u časopisu Journal of Personality, pretjerana kontrola od strane roditelja potkopava dječji osećaj autonomije, što često dovodi do otpora, negodovanja i suprotstavljenog ponašanja.

Nedosljedna disciplina

Govoriti “ne” danas i “da” za istu stvar sutra uči djecu da o pravilima može da se pregovara. Ova nedosljednost zbunjuje djecu i podstiče ih da testiraju granice. Nedosljedni obrasci discipline često eskaliraju u cikluse lošeg ponašanja i pobune, jer djeca uče da ponekad mogu da “pobede” tako što će se suprotstaviti roditeljima, prenosi Yumama.mondo.rs.

FOTO: ELINA FAIRYTALE/PEXELS
FOTO: ELINA FAIRYTALE/PEXELS

Odbacivanje emocija

Otpuštanje dječje tuge, frustracije ili besa frazama poput “Ne budi smješan” ili “Prestani da plačeš” može da djeluje bezopasno, ali u stvarnosti to obezvređuje njihova osjećanja i stvara ogorčenost. Studija iz 1996. godine u časopisu Journal of Family Psychology otkrila je da roditelji koji na ovaj način odbacuju dječje emocije odgajaju mališane koji su skloniji burnom ponašanju, posebno u adolescenciji, jer se bore da regulišu emocije.

Pročitajte još

Poređenje sa drugom djecom

“Vidi kako dobro uči tvoj brat” ili “Zašto ne možeš da se ponašaš kao tvoja sestra?” Ova poređenja mogu privremeno da motivišu, ali narušavaju samopoštovanje i izazivaju bunt kod dece koja pokušavaju da potvrde svoju individualnost. Studija iz 2013. godine u časopisu Child Development pokazala je da djeca izložena čestim poređenjima sa braćom i sestrama ili vršnjacima razvijaju sve veću neposlušnost kako stare, prenosi Times of India.

Nedostatak pozitivne pažnje

Roditelji se ponekad više fokusiraju na ispravljanje lošeg ponašanja nego na nagrađivanje dobrog, ali kada djeca ne dobiju pozitivnu pažnju, mogu da traže bilo koji oblik priznanja, čak i kroz pobunu. Ponašanje pojačano pažnjom (pozitivnom ili negativnom) teži da se ponavlja. Ignorisanje dobrog ponašanja uz pretjerano reagovanje na loše ponašanje stvara ciklus pobune.

Neposlušnost nije uvijek znak “lošeg ponašanja”

Neposlušnost kod djece često odražava nezadovoljene potrebe, pogrešnu komunikaciju ili suptilne roditeljske greške. Budući svesni prekomjerne kontrole, nedoslednosti, emocionalnog odbacivanja, poređenja i uskraćivanja pozitivne pažnje, roditelji mogu da stvore okruženje u kojem se deca osećaju poštovano, shvaćeno i manje podstaknuto da se suprotstavljaju, ne slušaju.

U roditeljstvu se ne radi o tome da budete savršeni, već o učenju, prilagođavanju i rastu zajedno sa svojim detetom. Prepoznavanje ovih malih, ali snažnih grešaka je prvi korak ka negovanju saradnje i međusobnog poštovanja kod kuće.