Svakako, roditelji osnovaca znaju da deca uglavnom vrlo nerado rade domaće zadatke i najčešće oko njih traže pomoć, a nastavnica Larisa Demenko daje otkriva zašto djeca izbjegavaju da rade domaće i kako da ih ipak privolite na to.
Dijete nije izašlo iz “režima igre”
To je uglavnom situacija u nižim razredima, posebno prvom i drugom. U školi nastavnik organizuje proces učenja, ali šta se dešava kod kuće? Ponekad dijete jednostavno ne zna šta da radi da bi počelo sa domaćim zadatkom. U ovom slučaju, lista obaveza može da pomogne. Zapišite i detaljno pregledajte sve korake zajedno: U koje vrijeme treba da počne da radi domaći
Za šta će biti potreban udžbenik, sveska i drugi školski pribor
Kada napraviti pauzu – poslije svakog predmeta ili posle 45 minuta, kao u školi.
Što je lista za provjeru detaljnija i jasnija, to će djetetu biti lakše i brže da se pripremi za domaći zadatak.
Ne razumije gradivo
Ovo je prilično čest razlog. Na primjer, dijete je možda propustilo čas zbog bolesti ili jednostavno nije dobro razumjelo gradivo. Odjeljenje je već prešao na sledeću temu, ali dijete je još uvijek nije obradilo ili utvrdilo. Pitajte mališana šta mu je tačno teško kada je u pitanju gradivo i pomozite mu da “popuni rupe”. Ako niste sigurni kako da nešto objasnite, internet može da pomogne, a možete i da se konsultujte se sa nastavnikom.
Plaši ga obim zadataka
Ovo se često dešava sa djecom koja rade veoma sporo. Naučite svoje dijete da podijeli gradivo za učenje na odvojene dijelove i pravi pauze. Najbolje je da dijete radi i uči 15 minuta, a zatim napravi pauzu od 5 minuta.
Nastavnica za parents.ru otkriva i jednu malu, jednostavnu igru koja može da pomogne djetetu da vrati fokus. Na primer, dogovorite se da pljeskate rukama: 1, 2, pljesak, 4, 5, pljesak i tako dalje, dakle na svaki treći broj pljesnete rukama, prenosi Yumama.
Gradivo je previše lako za dijete
Ovo takođe može ponekad da bude problem: jednostavno mu je dosadno ukoliko već ono što se tek uči u školi. Najbolje je pronaći vannastavne aktivnosti koje će podržati njegovu kognitivnu aktivnost i interesovanja.
Možete prepoznati da li vaše dijete nije zainteresovano za učenje po sledećim znacima:
Nema problema sa akademskim uspjehom, ali se nastavnik žali da ometa drugu djecu na času;
Brzo i lako završava zadatke koji izazivaju njegovo interesovanje, ali odlaže obaveze ako mu se predmet ili tema ne sviđa;
Otvoreno kaže da mu je dosadno, da to već sve zna.
Dijete je pretjerano rasejano
Ne može dugo da se koncentriše i brzo zaboravlja šta je naučilo u školi. U takvim slučajevima, roditelji angažuju nastavnike za privatne časove, kako bi pomogli detetu oko ocena i domaćih zadataka. Ali u tim slučajevima, mnogo je važnije identifikovati uzrok teškoća i fokusirati se na njegovo rješavanje – obnavljanje pažnje, pamćenja i razmišljanja.
Najčešći uzroci rasejanosti kod školske dece su:Loš učinak u školi
Razmišljanje koje nije razvijeno u skladu sa uzrastom
Impulsivna percepcija
Hronične bolesti
Povrede glave.
Ono što može da pomogne su zdrava ishrana puna vitamina, dnevna rutina, izbegavanje prekomjernog stresa i smanjenje vremena provedenog pred ekranima. Takođe se preporučuje konsultacija sa dečjim neurologom, neuropsihologom i oftalmologom.
Strah od roditelja
Djeca to ne govore direktno, ali kroz igru i razgovor ponekad otkriju da se plaše svojih roditelja. Kada odrasli izgube strpljenje, počinju da viču na dete, vređaju ga, a ponekad čak i upućuju prijetnje kaznom: “Nećeš gledati crtane filmove nedjelju dana.” Sve ovo negativno utiče na njihov raspon pažnje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.