Ishrana

Probava će raditi kao sat: Na ovaj način svaki dan unesite dovoljno vlakana bez muke

U čemu je tajna dobre probave? Često pričamo o proeinima u ishrani, rjeđe o vlaknima. A njihov svakodnevni unos obezbjeđuje normalnu probavu.

Djevojku boli stomak
FOTO: FREEPIK

U čemu je tajna dobre probave? U posljednje vrijeme, tema od koje je nemoguće pobeći jeste unos proteina. Mnogo se priča o tome koliko jesti, kada jesti, kako lako dobiti dovoljno…

Međutim, ovog puta ćemo se fokusirati na vlakna, koja, iako igraju ključnu ulogu u varenju, regulaciji telesne težine i opštem nivou energije, često se zanemaruju u svakodnevnoj ishrani.

Dobre vijesti? Uz nekoliko pametnih navika, možete zadovoljiti svoje dnevne potrebe za vlaknima bez mnogo muke.

Šta su tačno vlakna?

Vlakna su vrsta ugljenih hidrata koje naše tijelo ne može da svari. Umjesto da se razgrade i apsorbuju, ona prolaze kroz digestivni sistem, pomažući mu da pravilno funkcioniše.

Postoje dvije glavne vrste vlakana:

Rastvorljiva vlakna – pomažu u snižavanju holesterola i stabilizaciji šećera u krvi (nalaze se u ovsu, jabukama, mahunarkama)

Nerastvorljiva vlakna – podstiču varenje i sprečavaju zatvor (nalaze se u integralnim žitaricama, orasima, povrću)

Idealno je konzumirati obe vrste kroz raznovrsnu ishranu.

Koliko vlakana nam je potrebno dnevno?

Preporučeni dnevni unos za odrasle je:

Žene: oko 25 gramaMuškarci: oko 30–38 grama

U praksi, većina ljudi konzumira znatno manje od preporučene količine, često zbog ishrane bogate rafinisanom hranom.

Zašto su vlakna toliko važna?

Redovan unos vlakana povezan je sa brojnim zdravstvenim prednostima:

bolja varenje i redovna stolica

duži osjećaj sitosti (pomaže pri gubitku težine)

stabilniji nivo šećera u krvi

smanjen rizik od srčanih oboljenja

Drugim rečima – vlakna su vaš saveznik iznutra, i na više nivoa. Vlakna su tajna dobre probave.

Koji je najlakši način da unesete dovoljno vlakana?

Ne morate potpuno da mijenjate ishranu – male, pametne zamjene su često dovoljne.

1. Započnite dan pametno

Zamijenite bijeli hljeb ili peciva ovsenim pahuljicama, integralnim hlebom ili čia pudingom.

2. Uvedite više voća i povrća

Ciljajte na najmanje pet porcija dnevno. Na primjer:

jabuka ili kruška kao užina

Povrće uz svaki glavni obrok

3. Birajte integralne žitarice

Umesto belog pirinča i testenine, birajte integralne sorte.

4. Ne zaboravite mahunarke

Sočivo, leblebije i pasulj su pravi mali heroji vlakana – dodajte ih u supe, salate ili čorbe.

5. Dodajte orašaste plodove i semenke

Šaka badema, oraha ili kašika lanenog semena lako povećavaju unos vlakana.

6. Čitajte etikete

Hrana bogata vlaknima je često jasno označena – ciljajte na najmanje 3 grama vlakana po porciji.

Mali trikovi koji prave veliku razliku

Jedite voće sa korom (kad god je to moguće)

Dodajte povrće jelima tamo gde ga obično ne biste stavljali (npr. u sosove)

Postepeno povećavajte unos vlakana – nagle promene mogu izazvati nadimanje

Pijte puno vode – vlakna najbolje deluju kada ste dobro hidrirani

Da biste još više olakšali unos vlakana, u nastavku je lista namirnica bogatih vlaknima koje možete pogledati kad god ne znate šta da jedete.

20 namirnica bogatih vlaknima:

Ovsene pahuljice

Čija seme

Laneno seme

Sočivo

Slanutak

Crni pasulj

Beli pasulj

Slatki krompir

Brokoli

Šargarepa

Artičoke

Pročitajte još

Avokado

Maline

Kruške (sa korom)

Jabuke (sa korom)

Sušene smokve

Bademi

Integralni pirinač

Kinoa

Hljeb od cijelog zrna pšenice

Možete kombinovati ove namirnice tokom dana – na primjer, ovas za doručak, mahunarke za ručak i voće ili orašaste plodove za užinu – i lako ćete dostići preporučeni dnevni unos vlakana, prenosi Krstarica.