Kada se prvi put u sezoni gricne sočna trešnja, omiljeno voće mnogima, nema osobe koja se ne obraduje ovom ukusu i na tren vrati u djetinjstvo.
Trešnja (prunus avium) pripada velikoj podfamiliji Prunoideae, zajedno sa višnjom. Potpuno je pitoma i uzgaja se u voćnjacima širom svijeta, a postojbina joj je upravo naš prostor – Istočna Evropa i Mala Azija. Drvo trešnje raste na dobro osvijetljenim mjestima. Može da dosegne visinu od 30 metera i više. Prilikom branja ovog slatkog voća, mora da se bude vrlo oprezan jer su grane trešnje (kao i višnje) lako lomljive, posebno na račvanjima.
Ovo malo koštunjavo čudo prirode sadrži mnoštvo vitamina i minerala, a daje svega 63 kalorija u 100 grama.
Trešnja ima izuzetno mesnat i sladak plod, crvene i ružičaste boje, koji je odličan izvor kalijuma, gvožđa, cinka, bakra i mangana. Podsjetimo, kalijum je mineral koji je važan za pravilan rad srca i drži krvni pritisak na normali.
Preporuka je da se kupuju svježe trešnje, da se čuvaju u frižideru. Dobro ih je oprati neposredno prije konzumiranja i idealne su za voćne užine u svježem stanju.
Plod ovog voća ima mnogo pigmenta, a upravo taj crveno-plavi pigment sačinjavaju polifenoli – antocijanini koji imaju jaka antioksidativna svojstva. Oni djeluju protiv slobodnih radikala, ali i protiv upala, što svakako podstiče imunitet. Redovnom konzumiranjem trešanja i višanja mogu znatno da se umanje tegobe kod gihta, fibromijalgije i sportskih povreda.
Trešnje obiluju i melatoninom, antioksidansom sa umirujućim efektom na neurone u mozgu, što pozitivno utiče na smanjenje nervoze, nesanice i glavobolje, piše Politika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.