Medicina

Zdravlje u ravnoteži: Kako poremećaj štitne žlijezde može dovesti do povišenog pritiska i komplikacija

Štitna žlijezda mala je po veličini, ali ima važnu ulogu u radu čitavog organizma. Osim što reguliše metabolizam, utiče i na rad srca, krvnih sudova i cirkulaciju.

Gabrijela Malešević ultrazvuk pregled
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Zbog toga poremećaji rada štitne žlijezde ne izazivaju samo umor, usporenost i promjene tjelesne težine, već mogu da povećaju i rizik od visokog krvnog pritiska.

Podaci indijskog Nacionalnog istraživanja o zdravlju porodice (NFHS-4), objavljeni u stručnom časopisu Indian Journal of Public Health, pokazali su da svaka treća osoba sa hipertenzijom ima i usporen rad štitne žlijezde, odnosno hipotireozu. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija ova dva stanja dodatno povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, oštećenja bubrega i srčane slabosti.

Istraživanja pokazuju ne samo da osobe sa hipertenzijom češće imaju hipotireozu u odnosu na ljude sa normalnim krvnim pritiskom, već i da osobe sa usporenim radom štitne žlijezde češće razvijaju povišen pritisak koji je teže držati pod kontrolom.

Pročitajte još

Kako hipotireoza utiče na krvni pritisak?

Prema riječima dr Manoja Čade, endokrinologa iz Mumbaja, hipotireoza može na više načina da utiče na kardiovaskularni sistem. Osim što usporava rad srca, može da utiče i na stezanje i elastičnost krvnih sudova, zbog čega krv teže protiče, a pritisak raste. Usporavanje metabolizma može da doprinese i zadržavanju tečnosti i promjenama u nivou holesterola, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem. Zbog toga lečenje usporenog rada štitne žlezde kod pojedinih pacijenata može da doprinese i boljoj regulaciji krvnog pritiska i smanjenju rizika od komplikacija – navodi dr Čade, prenosi  Onlymyhealth.com, Zdravlje.kurir.rs.

Stručnjaci objašnjavaju da hipotireoza predstavlja jedan od mogućih uzroka hipertenzije koji može da se liječi, pa visok pritisak ne bi trebalo posmatrati odvojeno od hormonskog statusa, naročito kod osoba koje već imaju simptome poremećaja rada štitne žlijezde.

Kako smanjiti rizik od hipertenzije?

Nutricionistkinja Suhasini Dešmuh ističe da hipertenzija sve više postaje jedan od vodećih zdravstvenih problema povezanih sa načinom života u svim starosnim grupama, a da ishrana ima ključnu ulogu i u prevenciji i u dugoročnoj kontroli bolesti.

– Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, nemasnim proteinima, orašastim plodovima i namirnicama sa kalijumom može da doprinese regulaciji krvnog pritiska. Istovremeno se savjetuje smanjenje unosa industrijski prerađene hrane, grickalica, rafinisanih šećera i nezdravih masti – sugeriše nutricionista.