Svakodnevna konzumacija putera sama po sebi ne znači da će se dogoditi nešto loše. Ključna je količina. Problem može nastati ako veće količine putera postanu redovni dio ishrane. Time raste unos kalorija i zasićenih masnih kiselina, čiji prekomjeran unos može povisiti nivo LDL holesterola u krvi.
Njemačko društvo za ishranu preporučuje da zasićene masne kiseline čine najviše 10 odsto ukupnog dnevnog energetskog unosa. Dio zasićenih masti preporučuje se zamijeniti nezasićenima, posebno onima iz biljnih izvora.
Velika studija pratila je više od 200.000 ljudi
Zanimljive rezultate donelo je i veliko istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu JAMA Internal Medicine. Naučnici su analizirali podatke više od 200.000 odraslih osoba koje su praćene duže od 30 godina.
Veći unos putera bio je povezan s višim rizikom od ukupne smrtnosti, dok je veći unos biljnih ulja bio povezan s nižim rizikom. Posebno je zanimljiva procena prema kojoj je zamjena 10 grama putera dnevno jednakom količinom biljnih ulja bila povezana sa 17 odsto manjim rizikom od ukupne smrtnosti.
No tu je važna razlika: rezultati ne znače da će puter nekome direktno skratiti život niti da će zamjena 10 grama automatski smanjiti njegov lični rizik za 17 odsto. Riječ je o posmatračkom istraživanju koje pokazuje povezanost, a ne dokazuje uzročno-posledičnu vezu, piše Naj Žena.
Treba li potpuno prestati jesti puter?
Za većinu ljudi – ne. Puter nije ni “otrov” koji treba izbaciti iz ishrane ni namirnica koju bismo trebali jesti zbog navodnih zdravstvenih koristi.
Povremena ili umjerena količina može biti deo uravnotežene ishrane, dok je za zdravlje srca i krvnih sudova korisno da većina masnoća u ishrani dolazi iz izvora bogatih nezasićenim masnim kiselinama.
Drugim riječima, svakodnevni tanki sloj putera na hljebu nije isto što i ishrana bogata zasićenim mastima. Kod putera je količina važnija od pitanja jedete li ga baš svaki dan.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.