Kada štitna žlijezda proizvodi premalo hormona, to uzrokuje hipotireozu. Kada proizvodi previše, može dovesti do hipertireoze. Oba stanja mogu uticati na svakodnevno zdravlje, ali njihovi simptomi se lako mogu pomiješati sa stresom, starenjem ili drugim uobičajenim problemima.
Deset znakova, prema dr Džajaditji Gošu, konsultantu endokrinologu u bolnicama Jašoda u Malakpetu, koji mogu ukazivati na to da vaša štitna žlijezda ne funkcioniše ispravno.
Neobjašnjivo povećanje ili gubitak težine
Studija objavljena u časopisu „Endokrinska praksa“ ukazuje da iznenadna ili neobjašnjiva promjena težine može biti jedan od istaknutijih simptoma povezanih sa štitnom žlijezdom.
Slaba štitna žlijezda usporava metabolizam tela i može doprinijeti povećanju tjelesne težine, čak i bez većih promijena u načinu ishrane.
Preaktivna štitna žlijezda može imati suprotan efekat, uzrokujući neobjašnjiv gubitak težine uprkos normalnom ili povećanom apetitu.
Promijene težine mogu imati mnogo uzroka, tako da probleme sa štitnom žlijezdom ne treba pretpostaviti samo na osnovu tjelesne težine.
Konstantan umor
Osjećaj iscrpljenosti uprkos dovoljnom snu ponekad može biti povezan sa nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. Nizak nivo hormona štitne žlijezde može usporiti nekoliko tjelesnih procesa, zbog čega se osoba osjeća tromo i bez energije.
Neki ljudi mogu primijetiti i slabiju koncentraciju ili poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka.
Uporan umor može biti posledica anemije, lošeg sna, stresa i drugih zdravstvenih stanja, zbog čega je važna pravilna procjena, prenosi Onlymyhelth.com, Zdravlje.Kurir.rs.
Osjećaj neuobičajene hladnoće ili vrućine
Da li stalno posežete za dodatnim slojem odjeće dok su svi ostali opušteni? Povećana osjetljivost na hladnoću čest je simptom hipotireoze jer se metabolizam tela usporava i proizvodi se manje toplote.
Ljudi sa preaktivnom štitnom žlijezdom mogu, umjesto toga, osjećati neuobičajenu vrućinu ili se znojiti više nego obično, čak i kada je temperatura prijatna.
Ako primijetite trajnu promjenu u uobičajenoj toleranciji na temperaturu, trebalo bi da razgovarate sa ljekarom.
Promijene u otkucajima srca
Hormoni štitne žlijezde utiču na srčani ritam, pokazuje studija objavljena u časopisu „Srčani ritam“.
Preaktivna štitna žlijezda može izazvati ubrzan ili nepravilan rad srca, ponekad praćen lupanjem srca, anksioznošću ili znojenjem. Ako imate česte palpitacije, neuobičajeno brz ili spor rad srca, vrtoglavicu ili nesvjesticu, važna je ljekarska procjena.
Kosa postaje tanja ili opada
Promijene na kosi ponekad mogu biti još jedan znak problema sa štitnom žlijezdom. Neaktivna ili preaktivna štitna žlijezda može poremetiti normalan ciklus rasta kose, što dovodi do njenog proređivanja ili pojačanog opadanja.
Neki ljudi mogu primijetiti i promjene na obrvama, posebno njihovo proređivanje prema spoljašnjim ivicama.
Međutim, gubitak kose može biti posljedica i nedostatka hranljivih materija, hormonskih promjena, stresa, određenih lijekova i drugih stanja.
Suva koža ili promjene u znojenju
Hormoni štitne žlijezde utiču na kožu i njenu sposobnost da zadrži vlagu.
Osobe sa hipotireozom mogu razviti suvu, grubu ili perutavu kožu i mogu se znojiti manje nego obično. Hipertireoza može imati suprotan efekat, sa pojačanim znojenjem i toplijom, ponekad vlažnijom kožom.
Uporne promene na koži koje se javljaju zajedno sa drugim simptomima problema sa štitnom žlezdom treba provjeriti, a ne posmatrati samo kao kozmetički problem.
Zatvor ili učestala stolica
Štitna žlijezda može uticati na brzinu kojom se hrana kreće kroz sistem za varenje, pokazuje studija objavljena u časopisu „Granice u fiziologiji“.
Kod smanjene aktivnosti štitne žlijezde pražnjenje crijeva može postati ređe, što dovodi do zatvora. Preaktivna štitna žlijezda može ubrzati varenje i izazvati češće pražnjenje crijeva ili dijareju.
Simptomi iz sistema za varenje su česti i mogu imati različite uzroke, ali iznenadna i trajna promjena praćena promjenama težine ili nivoa energije može zahtevati proveru funkcije štitne žlijezde.
Promjene raspoloženja i koncentracije
Problemi sa štitnom žlijezdom mogu uticati na više od fizičkog zdravlja.
Hipotireoza može biti povezana sa lošijim raspoloženjem, teškoćama sa koncentracijom, usporenim razmišljanjem i manjkom motivacije.
Hipertireoza može izazvati anksioznost, razdražljivost, nemir i probleme sa spavanjem.
Ovi simptomi su takođe česti kod stresa, poremećaja spavanja i različitih stanja mentalnog zdravlja. Međutim, ako se promjene raspoloženja javljaju zajedno sa fizičkim simptomima, poput promjene težine, palpitacija ili osetljivosti na temperaturu, možda će biti potrebno provjeriti funkciju štitne žlijezde.
Promjene menstrualnog ciklusa
Hormoni štitne žlijezde utiču na reproduktivni sistem, pa poremećaji rada štitne žlezde mogu uticati i na menstrualni ciklus.
Slaba štitna žlezda može izazvati obilnije ili češće menstruacije, dok preaktivna štitna žlezda može dovesti do slabijih ili ređih menstruacija.
Neke osobe mogu primijetiti i druge promjene u ciklusu kada nivo hormona štitne žlezde nije pravilno regulisan. Pošto menstrualne promene mogu imati brojne uzroke, o njima treba razgovarati sa ljekarom ako su uporne ili neuobičajene.
Otok u vratu
Vidljiv ili primetan otok na prednjem dijelu vrata ponekad može ukazivati na uvećanu štitnu žlezdu, poznatu kao gušavost. Čvorovi na štitnoj žlijezdi takođe mogu izazvati kvržicu ili otok.
Neka oboljenja štitne žlijezde mogu uvećati žlezdu čak i kada su nivoi hormona normalni. Zato novu kvržicu na vratu treba medicinski proveriti, a ne pretpostaviti da je reč o problemu sa štitnom žlezdom.
Teškoće sa gutanjem, problemi sa disanjem ili brzo rastući otok vrata zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Da li se simptomi štitne žlijezde mogu razlikovati od osobe do osobe?
Da. Nisu svi ljudi sa poremećajem rada štitne žlezde izloženi istim simptomima. Neki mogu imati nekoliko simptoma, dok drugi mogu imati samo jedan ili dva. Simptomi se takođe mogu razvijati postepeno, zbog čega ih je lako prevideti.
To je posebno izraženo kod hipotireoze, gdje umor, povećanje telesne težine, suva koža ili zatvor u početku mogu biti pripisani starenju ili načinu života.
Samo prisustvo simptoma nije dovoljno da se potvrdi poremećaj rada štitne žlijezde.
Kako se dijagnostikuju problemi sa štitnom žlijezdom?
Ljekar obično počinje razgovorom o zdravstvenoj istoriji i fizičkim pregledom. Zatim se rade analize krvi kako bi se provjerila funkcija štitne žlezde.
Najčešće se mjere tireostimulišući hormon (TSH) i tiroksin (T4).
Ako rezultati ukažu na poremećaj rada štitne žlezde, mogu se preporučiti dodatne analize kako bi se utvrdio osnovni uzrok. U nekim slučajevima potreban je ultrazvuk ili druga dijagnostika, naročito ako postoji čvor ili uvećanje štitne žlezde.
Kada posjetiti ljekara?
Razgovarajte sa ljekarom ako imate nekoliko upornih simptoma, poput neobjašnjive promene težine u kombinaciji sa umorom, promena u pražnjenju creva, osetljivosti na temperaturu ili menstrualnih nepravilnosti. Ljekarsku pomoć trebalo bi potražiti i ako primetite
:uporne ili neobjašnjive palpitacijenovu kvržicu ili otok na vratu
teškoće sa gutanjem ili disanjem
značajan i neobjašnjiv gubitak težine
izraženu slabost ili pogoršanje simptoma
Rana dijagnoza može pomoći u regulisanju nivoa hormona štitne žlijezde i sprečavanju mogućih komplikacija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.