GORE I OD ALKOHOLA Jetra nikako ne podnosi ovaj napitak jer izaziva brzo propadanje

Jedan napitak jetra nikako ne podnosi, dugoročnim konzumiranjem može da dođe do nakupljanja masnoća. U težim slučajevima i do ciroze jetre.

Poznato je da jetra svakodnevno obrađuje hranljive materije iz krvi, učestvuje u probavi stvaranjem žuči i u regulaciji šećera u krvi, sintetiše proteine važne za zgrušavanje i uklanja toksine poput alkohola i lijekova. Pored toga, služi kao skladište vitamina i minerala. Zbog toga način ishrane i priprema hrane ima direktan uticaj na njeno zdravlje.

Voćni sokovi nisu bezopasni

Voćni sokovi važe za zdrave jer se dobijaju od voća i bogati su vitaminom C. Međutim, kako upozorava hepatolog i gastroenterolog Li Fu Peng, ne treba ih konzumirati u neograničenim količinama.

Uprkos tome što na prvi pogled djeluju korisno, mogu imati i negativne posljedice ako se piju svakodnevno i u većim količinama.

Za razliku od cijelog voća, sokovi ne sadrže vlakna. Često imaju visoku koncentraciju prirodnih šećera, a kupovni sokovi i aditiva. Upravo ta kombinacija može dovesti do naglog porasta šećera u krvi i povećanog unosa kalorija.

Kako voćni sokovi utiču na jetru

Redovna konzumacija većih količina voćnih sokova može doprineti gojenju i razvoju insulinske rezistencije. Jetra nikako ne podnosi voćne sokove jer, dugoročno, to povećava rizik od nakupljanja masnoće u jetri. Ovo stanje poznato je kao metabolički uzrokovana masna jetra.

Ovakvo stanje nikad ne ide samo. Pojavljuje se u kombinaciji s jednim ili više metaboličkih faktora rizika, uključujući višak kilograma ili prekomernu tjelesnu masu, dijabetes tipa 2, insulinsku rezistenciju i metabolički sindrom.

Kada masnoća počne da se taloži u jetri, njena struktura i funkcija postepeno se urušavaju. U težim slučajevima to može dovesti do oštećenja tkiva, pa čak i ciroze, što predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje.

Uloga voćnog šećera i vlakana

Glavni šećer u voćnim sokovima je fruktoza, koja se nalazi i u industrijski zaslađenim napicima. Kad se unosi u većim količinama, ona se u jetri pretvara u mast, što dodatno opterećuje ovaj organ.

S druge strane, vlakna iz cijelog voća imaju zaštitnu ulogu. Ona usporavaju apsorpciju šećera, pomažu u regulaciji nivoa glukoze u krvi i doprinose osjećaju sitosti. Istraživanja pokazuju da ishrana bogata vlaknima može da smanji rizik od razvoja masne jetre.

Koliko soka je previše

I pored svega navedenog, voćne sokove ne treba potpuno izbjegavati, ali ključ je u umjerenosti. Povremeno ispijanje čaše soka neće vam naškoditi, ali svakodnevna konzumacija većih količina može da ima kumulativan uticaj na zdravlje.

Stručnjaci zato savjetuju da prednost ipak damo cijelom voću, koje uz prirodne šećere donosi i vlakna i druge korisne nutrijente prenosi Krstarica.