Kako navodi, važno je jesti u isto vrijeme svakog dana, birati raznovrsne namirnice i voditi računa o količini. Ishranu treba uskladiti sa dnevnim aktivnostima, uz smanjenje unosa ugljenih hidrata i zasićenih masti.
– Ono što želim da naglasim jeste značaj fizičke aktivnosti u borbi protiv bolesti masne jetre. Kao i kod mršavljenja, i ovdje je važno uvesti redovno vježbanje kako bi se sagorijevale kalorije koje bi se inače skladištile kao mast – istakla je ona.
Mišići pomažu da se reguliše mast i šećer
Povećanje tjelesne težine je glavni uzrok masne jetre. Manje od 5 odsto osoba koje imaju masnu jetru ne zna za nju, dijelom zato što simptomi često ostaju skriveni, a takođe i zato što mnogi ljekari imaju tendenciju da potcene njenu rasprostranjenost.
Masna jetra se razvija sporo. Dugi periodi viška hranljivih materija poput masti i glukoze u krvi; bilo da je u pitanju ishrana, neaktivnost, stres, infekcija ili drugi uzroci – mogu preopteretiti vašu jetru. Ove dodatne hranljive materije se skladište kao mast u jetri.
Vježbanje može pomoći u obnavljanju ravnoteže, počevši od mišića. Mišići su najveći potrošač glukoze u telu, glavnog šećera u krvi, a fizička aktivnost čini da jetra sagorijeva više masti i pretvara ih u gorivo za mišiće. Vježbanje takođe povećava metabolizam i kardiovaskularno zdravlje, što olakšava sagorevanje goriva aerobnim vježbama, prenosi Nadijeti.com, Zdravlje.Kurir.rs.
To pomaže u sprečavanju nakupljanja masti u jetri. Takođe pomaže u kontroli šećera u krvi (glukoze).
Insulinska rezistencija
Ako se pretjeruje u ishrani i to u dužem vremenskom periodu, moguće je da se razvije insulinska rezistencija, u kojem tijelo prestaje da skladišti višak glukoze, umjesto toga ostavljajući opasno visoke nivoe šećera u krvi. Visok nivo šećera u krvi povezan je sa brojnim ozbiljnim medicinskim stanjima, uključujući oštećenje nerava, dijabetes i bolesti jetre.
Nema sumnje da loša osjetljivost na insulin, ili ono što nazivamo insulinskom rezistencijom, zaista pokreće skladištenje masti u jetri. Ako osobi sa insulinskom rezistencijom sugerišete da vježba svaki dan, za tri do sedam dana može očekivati prve znake poboljšanja.
Efekat fizičke aktivnosti u borbi protiv bolesti jetre
Efekat vježbanja može biti merljiv, čak i ako ne radite ništa drugo da pomognete da jetra bolje radi. Većina pacijenata, ako bi išla u teretane 6-7 dana u nedelji, vjerovatno ne bi obilazili ljekarske ordinacije.
– Mnogi nutricionisti, pa i ja, naglašavaju da je ishrana važna barem koliko i vježbanje. Visoko prerađena hrana je puna kalorija koje uzrokuju nakupljanje masti u jetri, belo brašno, šećer, slatkiši, sokovi i masna brza hrana – istakla je ona.
Potrebno je nekoliko minuta da se pojede mafin od 500 kalorija. Toliko kalorija je dovoljno za 40 minuta trčanja, ali nakon toga ćete biti gladni.
– Svaka fizička aktivnost je korisna, važno je samo da se krećete. Različite vrste vježbanja imaju različite efekte: aerobne vježbe, poput džogiranja, pomažu u sagorijevanju masti i sprečavaju njihovo nakupljanje u jetri, dok anaerobne vježbe, poput dizanja tegova, povećavaju mišićnu masu i pozitivno utiču na metabolizam – ističe ona.
Ali manje je važno kako vježbate nego koliko često.
Većina istraživanja je pokazala da programi od 30 do 60 minuta dnevno, tri puta nedjeljno tokom 12 nedjelja, smanjuju masnoću u jetri. Najvažniji cilj je izbjegavanje sjedenja. I intenzitet može biti manje važan od dosljednosti.
Osobe koje su dodale malo džogiranja brzom hodanju nisu izgubili više masti u jetri od onih koji su samo brzo hodali, prema istraživanju Američkog udruženja kliničke endokrinologije.
Koji je cilj?
Gubitak težine nije glavni cilj vježbanja, iako pomaže u sprečavanju povećanja tjelesne težine. Vježbanje može pomoći u poboljšanju masne jetre čak i ako ne vidite pomak na vagi, povećanjem mišića, sagorijevanjem više glukoze i poboljšanjem insulinske rezistencije.
– Vježbajte sa prijateljima, tako ćete se bolje motivisati da uspijete u svome poduhvatu. Misao da vas ekipa čeka pre nego što počnete sa trčanjem ili vožnjom bicikla može imati psihološki podsticaj koji vam je potreban da se pokrenete – savjetuje nutricionista.
Intenzitet treninga je individualna stvar i zavisi od trenutne fizičke kondicije. Neki koji su u boljoj formi mogu da ubace kratke intervale bržeg trčanja, pa zatim da se oporave laganom šetnjom, dok će drugima sasvim dovoljno biti i svakodnevna šetnja hodnikom ili lagano kretanje. Najvažnije je da se tijelo pokrene – svaka aktivnost je važna.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.