NAJOPASNIJE VRIJEME ZA DORUČAK Stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od srčanog udara

Ipak, sve više istraživanja pokazuje da vrijeme prvog obroka ima mnogo veći značaj nego što se ranije mislilo -posebno kada je riječ o srcu i krvnim sudovima.

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da nepravilna ishrana i loše dnevne navike značajno povećavaju rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.

Hrononutricija otkriva koliko je važan raspored obroka

Posljednjih godina razvija se oblast poznata kao hrononutricija, koja proučava povezanost vremena obroka i zdravlja organizma.

Naučnici su kroz brojna istraživanja došli do zaključka da nije važno samo šta jedemo, već i kada jedemo. Posebna pažnja usmjerena je upravo na doručak, koji se sve češće povezuje sa zdravljem srca, nivoom šećera u krvi i regulacijom tjelesne težine.

Studije pokazuju da ljudi koji redovno preskaču doručak imaju veći rizik od razvoja gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi Ona.rs, Srećne.rs.

Koje je najbolje vrijeme za doručak?

Prema rezultatima istraživanja, idealno vrijeme za prvi obrok u danu je između 7 i 9 časova ujutru.

Stručnjaci upozoravaju da odlaganje doručka može imati ozbiljne posljedice po organizam. Istraživanja su pokazala da osobe koje jedu znatno kasnije imaju veći rizik od srčanog udara, čak do 28 odsto.

Kasni doručak može dovesti i do:

povišenog krvnog pritiska

povećanog nivoa šećera i insulina u krvinižeg nivoa HDL („dobrog“) holesterolasporijeg metabolizma

Sve ovo direktno utiče na zdravlje srca i krvnih sudova.

Kasna večera dodatno opterećuje organizam

Nije problem samo preskakanje doručka. Naučnici ističu da i vrijeme večere igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja.

Kasni obroci povezani su sa većim rizikom od srčanih oboljenja, naročito kod žena. Organizam tokom noći sporije obrađuje hranu, pa kasna večera može poremetiti metabolizam i povećati opterećenje na srce.

Male promjene mogu napraviti veliku razliku

Stručnjaci naglašavaju da pravilniji raspored obroka ne zahtjeva drastične promjene, ali može imati veliki uticaj na zdravlje dugoročno.

Redovan doručak u jutarnjim satima, uravnoteženi obroci i izbjegavanje kasne večere neke su od najvažnijih navika koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca i cijelog organizma.