Vrijeme kada doručkujemo i ručamo može da poveća rizik od nastanka srčanih bolesti, uključujući srčani udar.
Vrijeme kada doručkujemo i ručamo može da poveća rizik od nastanka srčanih bolesti, uključujući srčani udar. Do ovih zaključaka došli su naučnici koji su sproveli studiju u kojoj je učestvovalo čak 100.000 ljudi.
Za mnoge je puter neizostavan dio doručka. Ali šta se događa ako ga jedemo svaki dan?
Hotelski doručak u all-inclusive ponudi zvuči kao san: svježe pecivo, voće, sirevi, suhomesnati proizvodi, omleti ili kajgana. Scenario je poznat: napunimo tanjir do vrha, a poslije tri zalogaja shvatimo da smo bili previše ambiciozni.
Svi znaju da je doručak važan, ali malo ko razmišlja o tome šta bi zapravo trebalo da bude na tanjiru. Ako izaberete pogrešne namirnice, glad će se vratiti već za nekoliko sati.
Da li doručkujete čim ustanete, tek nekoliko sati kasnije ili prvi pravi obrok pojedete gotovo u vrijeme ručka? Naučnici posljednjih godina sve više proučavaju ne samo šta jedemo, već i kada jedemo, a novo istraživanje donosi zanimljive rezultate.
Ako vam je ljekar ikada skrenuo pažnju na povišen LDL holesterol, vjerovatno ste se zapitali šta bi trebalo da jedete za doručak. Da li su jaja dozvoljena? Da li je ovsena kaša bolji izbor? Može li neka od ovih namirnica neprimjetno da pogorša rezultate?
Otkrijte zašto je grčki jogurt najbolji izbor za doručak. Nutricionisti objašnjavaju kako utiče na sitost, varenje, zdravlje mišića i kostiju.
Brz i zdrav doručak najčešće propadne zbog dva minuta koja niko nema ujutru.
Studije su pokazale da jaja mogu pomoći i u mršavljenju, jer predstavljaju zdrav izbor za doručak bogat proteinima koji će vas dugo držati sitim.
Kada je riječ o životnim navikama koje mogu da smanje rizik od raka, prvo na šta mnogi od nas pomisle jeste: „Nemojte pušiti“. Život bez cigareta, cigara, vejpova ili trajni prestanak pušenja zaista je jedan od najboljih načina da zaštitite sebe od raka.
Kačamak za doručak može da vas drži sitim do popodneva ili da vas obori u san za sat vremena.
Nije svaki doručak jednako zasitan. Izbor namirnica koje ćete staviti na tanjir može značajno utjecati na to koliko ćete dugo osjećati sitost i hoćete li već nekoliko sati kasnije posegnuti za grickalicama.
Ukoliko svakodnevno birate pekarske proizvode za doručak, budite spremni na posljedice poput gojaznosti, manjka energije, umora, razdraženosti...
Zdrav doručak iz činije od 400 mililitara može biti spreman za 5 minuta, ali tvrdnja da „topi kilograme“ s razlogom nervira.
U zrelijim godinama, naročito nakon 40. godine, žene se suočavaju sa suptilnim, ali važnim promjenama u tijelu koje ne treba zanemariti. Hormonski disbalans, sporiji metabolizam i veći rizik od upalnih stanja postaju sve izraženiji, a jedan od ključnih načina da se sačuva zdravlje u tom periodu jeste – doručak.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik podijelio je na društvenim mrežama današnji detalj, pokazavši kako provodi vrijeme između brojnih obaveza i posjeta.
Ranije vrijeme doručka ne samo da ubrzava proces sagorijevanja masnih naslaga, već direktno utiče na snižavanje krvnog pritiska i bolju regulaciju šećera u krvi.
Zašto dijeta ne djeluje iako ste smanjili porcije, izbacili slatkiše i trudite se više nego ranije? Problem možda nije u količini hrane koju jedete, već u jednoj grešci koju mnogi naprave već za doručak.
Dva jajeta imaju oko 13 grama proteina, a šolja ovsenih pahuljica sa mlijekom tek nešto preko 8. Tu puca većina vaših jutara: zdrav doručak za 5 minuta postoji i možete da ga spremite bez problema, ali gladni ste već u pola jedanaest i ruka sama krene ka pekari.
