Pretpostavimo da ste među milionima ljudi koji slijede savjete dermatologa i štite svoju kožu od UV zračenja koje može izazvati rak kože. Redovno nanosite proizvode za zaštitu od sunca kada izlazite napolje. Zatim naiđete na izvještaj koji tvrdi da sastojci u kremama za sunčanje zapravo mogu uzrokovati rak. Odjednom postajete oprezni prema proizvodu koji ste doživljavali kao zaštitu.
Dobro je provjeravati ovakve tvrdnje i obraćati pažnju na naučne dokaze koji stoje iza proizvoda koje koristite na svom tijelu i u domaćinstvu. Evo šta istraživanja govore o mogućoj povezanosti krema za sunčanje i raka.
Postoji li povezanost između krema za sunčanje i raka?
Ne postoje naučni dokazi da korištenje krema za sunčanje uzrokuje rak. Američka akademija za dermatologiju i Kanadsko dermatološko udruženje preporučuju korištenje krema za sunčanje kako bi se ljudi zaštitili od UV zračenja koje uzrokuje između 80 i 90 posto slučajeva raka kože.
Zašto su se pojavile zabrinutosti?
Jedan od razloga za zabrinutost potrošačkih organizacija jeste činjenica da se aktivni sastojci hemijskih krema za sunčanje mogu pronaći u krvi, urinu i majčinom mlijeku nakon samo jedne upotrebe. To znači da se sastojci apsorbiraju kroz kožu i šire po organizmu.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je 2019. i 2020. godine izvještaje u kojima je zatražila dodatne podatke o šest hemijskih sastojaka koji se često koriste u kremama za sunčanje u SAD-u. To su avobenzon, oksibenzon, oktokrilen, homosalat, oktisalat i oktinoksat.
Svi ovi spojevi pronađeni su u krvotoku u koncentracijama višim od onih koje FDA smatra pragom za dodatna sigurnosna ispitivanja.
FDA je takođe zatražila dodatne podatke o drugim sastojcima koji se rjeđe koriste u SAD-u, uključujući cinoksat, dioksibenzon, meradimat, padimat O i sulisobenzon.
Iako je FDA tražila dodatna istraživanja, izvještaji nisu zaključili da su ove kreme opasne. Međutim, zbog dokaza da se sastojci apsorbiraju u organizam, agencija želi bolje razumjeti njihove moguće dugoročne učinke.
Koje su prednosti korištenja krema za sunčanje?
Korištenje krema za sunčanje donosi više važnih zdravstvenih koristi.
Zaštita od opekotina
Ako se koristi odgovarajuća količina kreme sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili višim, ako se redovno nanosi i ako se ne boravi predugo na suncu, krema efikasno štiti kožu od opekotina. Losioni i kreme uglavnom pružaju bolju zaštitu od sprejeva.
Zaštita od raka kože
Najvažnija korist je zaštita od UV zraka koje uzrokuju rak kože. Rak kože jedan je od najčešćih oblika raka i može biti vrlo opasan ako se ne otkrije na vrijeme.
Zaštita od oštećenja kože
Stručnjaci procjenjuju da je oko 80 posto starenja kože lica posljedica izlaganja UV zračenju. Sunce može uzrokovati tamne mrlje, bore, gubitak čvrstoće, opuštenost i hrapavost kože. Krema širokog spektra zaštite pomaže u sprečavanju takvih promjena i usporava starenje kože.
Koji su mogući rizici korištenja krema za sunčanje?
Iako nema dokaza da kreme za sunčanje uzrokuju rak, neka istraživanja ukazala su na potencijalne probleme povezane s određenim sastojcima.
Hormonalni poremećaji
Oksibenzon, jedan od sastojaka koji je bio predmet FDA izvještaja, klasificiran je kao supstanca koja može ometati rad endokrinog sistema. U pokusima na životinjama pokazao je određene hormonske učinke, ali dokazi kod ljudi nisu jednoznačni.
Neka istraživanja povezuju ga s nižim nivoom testosterona kod mlađih muškaraca, ali nema dokaza da to utiče na plodnost.
Važno je napomenuti da se oksibenzon ne nalazi samo u kremama za sunčanje, već i u raznim kozmetičkim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu.
Oštećenje bubrega
Jedno istraživanje pronašlo je veće koncentracije oksibenzona u urinu osoba koje su pokazivale znakove oštećenja bubrega.
Promjene porođajne težine
Postoje kontradiktorni dokazi o tome može li oksibenzon uticati na porođajnu težinu novorođenčadi. Neka istraživanja pokazuju povezanost, dok druga nisu pronašla nikakvu vezu.
Alergijske reakcije
Pojedini sastojci u kremama za sunčanje mogu izazvati alergijske reakcije. Simptomi uključuju crvenilo, osip, koprivnjaču, bol, oticanje, ljuštenje kože ili pojavu kvržica.
Sastojci koji se najčešće povezuju s alergijama su oksibenzon, benzofenoni, cinamati i dibenzoilmetani. Mirisi u proizvodima također mogu izazvati iritacije.
Uticaj na koralne grebene i morski ekosistem
Oksibenzon i oktinoksat zabranjeni su u pojedinim zemljama zbog mogućeg štetnog uticaja na morski život, posebno na koralne grebene. Međutim, istraživanja na ljudima nisu pokazala jasnu štetnost ovih hemikalija.
U Evropskoj uniji oksibenzon (Benzophenone-3) i oktinoksat (Ethylhexyl Methoxycinnamate) nisu potpuno zabranjeni, ali su njihova upotreba i dozvoljene koncentracije strogo regulirane zbog sumnji na hormonalne poremećaje i negativan uticaj na morski okoliš.
Jedno istraživanje pokazalo je da samo 52 posto proizvoda označenih kao „reef safe“ zaista ne sadrži sastojke koji mogu štetiti morskom životu.
Koji su simptomi raka kože?
Izgled raka kože zavisi od vrste tumora, ali treba obratiti pažnju na promjene poput:
– crvenih mrlja koje svrbe ili krvare,
– ranica koje ne zarastaju,
– sjajnih kvržica,
– izraslina s uzdignutim rubovima i udubljenjem u sredini,
– bradavičastih izraslina koje krvare ili stvaraju kraste.
Sumnjive su i promjene koje imaju nepravilne rubove, asimetričan oblik, promjene boje ili veličine, kao i madeži veći od šest milimetara koji se mijenjaju tokom vremena.
Nanopartikule, tijelo i okoliš
Neki mineralni filteri danas koriste nanopartikule kako bi krema bila lakša za nanošenje i manje gusta. Proizvođači tvrde da takve čestice pružaju i bolju zaštitu od UV zračenja.
Iako trenutno nema dokaza da uzrokuju rak, postoje zabrinutosti da udisanje velikih količina nanopartikula može biti štetno za pluća. Zbog toga se ne preporučuju puderi i sprejevi koji ih sadrže.
Losioni i kreme s nanopartikulama mogu se apsorbirati kroz kožu, ali za sada nema dokaza da to predstavlja zdravstveni rizik.
Nanotehnologija u kremama za sunčanje relativno je nova, pa još nije potpuno jasno kakve dugoročne posljedice može imati na ljude i okoliš. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potencijalni rizici bolje razumjeli, piše Avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.