Nova studija pokazala je da ljudi sa gušćim mišićima trupa imaju manji rizik od srčanog udara i smrti tokom narednih 10 godina.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Radiology, koristilo je vještačku inteligenciju za analizu rutinskih CT snimaka srca i krvnih sudova. Naučnici su želeli da utvrde da li se iz ovih snimaka mogu dobiti dodatne informacije o budućem zdravstvenom riziku.
Nije važna količina, već kvalitet mišića
Istraživači su analizirali CT snimke 1.722 odrasle osobe, prosječne starosti oko 58 godina, a učesnike su pratili narednih 10 godina.
Uz pomoć AI alata TotalSegmentator analizirano je 25 različitih tjelesnih struktura, uključujući mišiće, kosti, masno tkivo, pluća i srčane komore.
Jedan nalaz posebno je privukao pažnju: veća gustina mišića trupa bila je povezana sa približno 31 odsto manjim rizikom od srčanog udara za svakih 10 poena povećanja gustine mišića.
Oko 39 odsto ispitanika sa gušćim mišićima trupa imalo je i manji rizik od smrti tokom desetogodišnjeg praćenja. Nasuprot tome, osobe sa manje gustim mišićima imale su veći rizik i od infarkta i od smrti.
Zanimljivo je da nije bila presudna količina mišića, odnosno njihova veličina, već njihov kvalitet.
Šta znači „kvalitet mišića“?
Kvalitetniji mišići na CT snimku izgledaju „čistije“, odnosno sadrže manje masnog tkiva između i unutar mišićnih vlakana.
Masna infiltracija mišića povezana je sa insulinskom rezistencijom, upalom i slabijom fizičkom funkcijom. Zbog toga mišići sa manje masnih naslaga mogu biti metabolički aktivniji i funkcionalniji.
Ljudi koji redovno vježbaju uglavnom imaju bolji kvalitet mišića, jer se njihov sastav menja kao odgovor na fizičku aktivnost, prenosi Health.com, zdravlje.kurir.rs.
Važno je, međutim, razlikovati gustinu mišića od mišićne mase. Masa govori o veličini i težini mišića, dok gustina u ovom slučaju pokazuje koliko je mišić „prožet“ masnim tkivom.
Da li kvalitetniji mišići zaista sprečavaju infarkt?
Ne može se to zaključiti na osnovu ove studije.
Istraživanje je pokazalo povezanost, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu. Moguće je da ljudi sa kvalitetnijim mišićima ujedno više vježbaju, zdravije se hrane i imaju povoljniji sastav tela, što samo po sebi smanjuje rizik od srčanih bolesti.
Sa druge strane, slabiji kvalitet mišića može biti posljedica starenja, fizičke neaktivnosti, hroničnih bolesti, upale ili metaboličkih poremećaja – faktora koji su i sami povezani sa većim kardiovaskularnim rizikom.
Zbog toga su potrebna dodatna istraživanja pre nego što bi se gustina mišića mogla koristiti kao standardni pokazatelj rizika od srčanih bolesti u medicinskoj praksi.
Kako da poboljšate kvalitet mišića?
Stručnjaci preporučuju trening snage za celo telo, a ne samo vježbe za grudi ili leđa. Progresivni trening sa opterećenjem, uz postepeno povećavanje težine i otpora, jedan je od najboljih načina za izgradnju i očuvanje kvalitetnog mišićnog tkiva.
Za većinu ljudi korisne mogu biti dvije do tri sesije treninga snage nedjeljno, uz druge oblike fizičke aktivnosti poput hodanja, trčanja ili plivanja.
Za očuvanje mišića važni su i:
dovoljan unos proteina
kvalitetan san
smanjenje hroničnog stresa
redovna fizička aktivnost
Poruka istraživača je jednostavna: nije presudno samo koliko mišića imamo, već i kakav je njihov kvalitet. Međutim, potrebno je još istraživanja da bi se utvrdilo da li je kvalitet mišića direktno povezan sa zaštitom srca ili je samo pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.