Sindrom mrtve zadnjice, koji se naziva i glutealna amnezija, stanje je tokom kojeg zbog neaktivnosti mišić zadnjice (gluteus medius), odnosno srednji sedalni mišić, zaboravlja svoju funkciju. Ovaj mišić stabilizuje kuk i važan je za pravilan hod, a njegovo slabljenje dovodi do bolova u donjem dijelu leđa, kukovima i koljenima.
Glavni problem
Arlen Rej, fizioterapeut i direktor ambulantne fizikalne i radne terapije u institutu Hackensack Meridian JFK Johnson u Nju Džerziju, potvrđuje da je sindrom mrtve zadnjice, tokom kojeg mišići gluteusa slabe, posledica dugotrajnog sjedenja.
– U osnovi, gluteus se ne aktivira, dok dolazi do zategnutosti pregibača kuka i zadnje lože. Kada dugo sjedite, iliopsoas mišić iz grupe dubokih pregibača kuka se skraćuje jer je stalno u zategnutom položaju. Mišić gluteus medijus slabi jer praktično ništa ne radi dok sedimo – rekla je dr Dženifer O’Konel, fizijatar u bolnici Hospital for Special Surgery u Njujorku.
– Vremenom, ova slabost može da dovede do oštećenja tetiva, dodala je O’Konel i napomenula da je sve više pacijenata sa ovim problemom. Do tegoba dolazi zato što se ne jačaju mišići zadnjice, pregibači kuka i zadnje lože, smatra Rej.
Iako mnogo toga zavisi od fizičke aktivnosti i svakodnevnog kretanja, moguće je da redovno treniramo, a da ipak nedovoljno aktiviramo ove mišiće. Takođe, moguće je da osoba koja dobar dio dana sjedi, ali se često kreće, neće imati ove tegobe.
Kako da prepoznamo sindrom mrtve zadnjice?
Kod ovog sindroma često se javlja bol ili utrnulost u zadnjici, rekla je Kejt Lombardo, direktorka joge u YogaRenew centru u Nju Džerziju. Pacijenti se žale i na trnjenje koje se širi iz zadnjice niz nogu. Bol može biti prisutan sa jedne ili obe strane zadnjice.
– Problem se nekada ispoljava bolom u leđima ili kukovima, a može dovesti i do drugih problema i povreda, možda koljena ili skočnog zgloba, jer su glutealni mišići veoma važni za ravnotežu, stabilnost i držanje tela – napominje Rej i dodaje da osobe sa sindromom mrtve zadnjice mogu imati teškoće pri penjanju ili silaženju niz stepenice, izvođenju iskoraka ili čak ustajanju.
Prevencija – ustajanje na svakih pola sata
Ako dugo sjedite zbog poslovnih obaveza, nastojte da svaki trenutak iskoristite da ustanete i prošetate makar pet minuta. Najbolje bi bilo da ustanemo na svakih pola sata.
Vježbe koje aktiviraju glutealne mišiće trebalo bi da budu sastavni dio redovnog treninga, na primjer iskoraci i čučnjevi.
Lombardo dodaje i joga položaje kao što su poza stolice, poza goluba ili sjedeći položaj „broj četiri“, koji mogu pomoći u istezanju spoljnog dela kuka.
Važno je i istezati i jačati glutealne mišiće, naglašava Rej. Mnoge osobe posegnu za istezanjem kada osjete bol, ali to zapravo može dodatno da pogorša problem, upozorava Lombardo, prenosi Huffingtonpost.co.uk, zdravlje.kurir.rs.
Kada moramo kod ljekara?
Ukoliko bol ne prolazi ni posle nekoliko dana, savjet je da se obratimo ljekaru. Sindrom mrtve zadnjice nije jedini razlog za tegobe u leđima i kukovima. Čak i bez većih tegoba, bitno je da radimo vježbe koje će omogućiti bolju ravnotežu i ojačati gluteus, koljena, kukove i leđa.
Fizioterapeut može da nas usmjeri ka pravilnim vježbama i pokaže pravilan položaj tijela tokom izvođenja vježbi, dodao je Rej. Bilo kakva vrsta pokreta važna je za očuvanje zdravlja gluteusa, ali i cijelog tijela. Ne moramo da trčimo maraton, dovoljne su i male promjene koje mogu pomoći u stvaranju zdravijih navika – zaključuje Lombardo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.