Bol u grudima i ubrzan puls mogu biti znak opasnosti: Kardiolog objašnjava kako razlikovati srčane tegobe od napada panike

Kardiolog objašnjava na koje znakove treba obratiti pažnju i zašto određene simptome ne treba zanemariti.

Kako nastaju bolesti srca i krvnih sudova?

Kardiovaskularne bolesti obuhvataju različita oboljenja srca i krvnih sudova. Kada aterosklerotske promjene suze ili blokiraju koronarne arterije, koje srce snabdijevaju krvlju, smanjuje se dotok krvi u srčani mišić.

Smanjen protok krvi može dovesti do angine pektoris, koja se najčešće ispoljava bolom ili pritiskom u grudima. Potpuna blokada arterije može izazvati infarkt miokarda, odnosno srčani udar. U oba slučaja mogu se javiti i poremećaji srčanog ritma.

Kako razlikovati srčane probleme od napada panike?

Kod infarkta miokarda može se javiti intenzivan bol ili pritisak u grudima, koji se ponekad širi prema ramenima, niz ruku ili u vrat. Uz bol se mogu pojaviti i strah, znojenje, mučnina i otežano disanje.

Kod napada panike simptomi mogu uključivati ubrzan rad srca, osjećaj nedostatka vazduha, drhtanje, vrtoglavicu i snažan strah. Ponekad se javlja i probadajući bol u grudima, koji može biti povezan s napetošću mišića ili drugim uzrocima.

Ipak, samo na osnovu karaktera bola nije moguće pouzdano utvrditi da li je riječ o napadu panike ili srčanom problemu. Zbog toga nove, iznenadne ili neuobičajene simptome ne treba olako pripisivati stresu.

Kada poremećaj srčanog ritma može biti opasan?

Infarkt miokarda može izazvati ozbiljne poremećaje srčanog ritma. Jedan od njih je ventrikularna fibrilacija, stanje u kojem se srčane komore grče brzo i neusklađeno, zbog čega srce ne može efikasno da pumpa krv. Takav poremećaj može dovesti do srčanog zastoja i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Osobe koje se plaše srčanih bolesti ponekad svaki neprijatan osjećaj u grudima povezuju s mogućnošću srčanog udara. Međutim, važno je ne donositi zaključke bez medicinske procjene, jer uzrok tegoba može biti različit.

Može li se drhtanje mišića zamijeniti s aritmijom?

Drhtanje mišića u predjelu grudnog koša ponekad se može pogrešno protumačiti kao poremećaj srčanog ritma. Kod osoba koje su zabrinute zbog zdravlja srca takav osjećaj može dodatno pojačati strah.

U pojedinim slučajevima i elektrostimulator srca može izazvati trzanje mišića, što može zabrinuti pacijente koji nisu upoznati s tom pojavom. Ako se takvi simptomi ponavljaju ili izazivaju zabrinutost, potrebno je obratiti se ljekaru.

Koliki je normalan broj otkucaja srca?

Normalan puls u mirovanju kod većine odraslih osoba iznosi od 60 do 100 otkucaja u minuti. Tokom fizičke aktivnosti puls se prirodno ubrzava, a nakon odmora postepeno se vraća na uobičajenu vrijednost.

Paroksizmalna tahikardija je poremećaj kod kojeg dolazi do naglog ubrzanja srčanog ritma. Puls može dostići između 160 i 220 otkucaja u minuti, a ubrzanje može početi i prestati iznenada.

Strah može ubrzati rad srca, ali i aritmija može izazvati osjećaj uznemirenosti. Zbog toga je važno utvrditi šta je uzrok simptoma, naročito ako se naglo javljaju ili ponavljaju.

Zašto ponekad osjećamo otkucaje srca?

Neki ljudi primjećuju otkucaje srca dok leže na lijevoj strani. Takav osjećaj ne mora značiti da postoji bolest, ali može izazvati zabrinutost.

Strah i stres podstiču lučenje adrenalina, koji može ubrzati rad srca i učiniti otkucaje primjetnijim. Neke osobe mogu osjetiti i ekstrasistole, odnosno prevremene otkucaje srca, koji se često doživljavaju kao preskakanje ili kratkotrajni zastoj.

Ipak, ako se lupanje ili preskakanje srca često ponavlja, traje duže ili je praćeno drugim simptomima, preporučuje se ljekarski pregled.

Kada bol u grudima zahtijeva hitnu pomoć?

Intenzivan ili dugotrajan bol, odnosno pritisak u grudima, naročito ako se širi u ruku, rame, leđa ili vrat, ne treba automatski pripisivati napadu panike.

Posebno su zabrinjavajući prateći simptomi kao što su otežano disanje, hladan znoj, izrazita slabost, mučnina ili gubitak svijesti.

Ako se pojavi iznenadan bol ili pritisak u grudima koji može ukazivati na srčani udar, odmah pozovite hitnu pomoć. Napad panike može izazvati slične tegobe, ali se ozbiljan srčani problem ne može pouzdano isključiti samo na osnovu simptoma, prenosi Kurir.