Sa starenjem, bol u kuku je sve učestaliji zdravstveni problem koji nekada u bitnoj meri utiče na pokretljivost i kvalitet života. Uglavnom je posljedica dugotrajnog sjedenja i napetosti mišića, jer određeni položaji tijela mogu da opterete mišiće i tetive oko kukova i izazovu bol.
Ima različite uzroke
Ipak, u nekim slučajevima bol u kukovima je i posledica određenih zdravstvenih stanja. U slučaju da bol traje i utiče na svakodnevni život, savet je da se obratite za stručnu pomoć, kaže ortoped dr Akira Yamamoto.
– Bol u kuku može da ima različite uzroke, od burzitisa, odnosno upale sluzne kesice u zglobu, do nepravilne tehnike trčanja ili neodgovarajuće obuće. Ipak, najčešći uzrok je osteoartritis, degenerativna bolest zgloba koja nastaje uslijed propadanja hrskavice u kuku – objašnjava doktor.
Osteoartritis je sve učestalija bolest u savremenom svijetu, često je posljedica starenja tijela, a posebno pogađa kukove, koljena i šake. Žene češće oboljevaju od muškaraca, posebno nakon 50. godine života. U slučaju da dođe do bola u kukovima, postoji više načina konzervativnog liječenja.
Odmarajte se i prilagodite aktivnosti
Aktivnosti koje snažno opterećuju zglobove, poput trčanja, tenisa ili zumbe, mogu da pogoršaju bolove u kuku. U slučaju da posle, na primjer, trčanja dođe do bola, ograničite aktivnosti koje u bitnoj mjeri opterećuju zglob i priuštite dovoljno vremena za odmor. U ovakvoj situaciji morate da izbjegavate aktivnosti koje prekomjerno opterećuju zglob kuka – podvlači dr Yamamoto.
Jačajte mišiće i istežite se
Vježbe koje ne opterećuju jako zglobove, poput podizanja kukova iz ležećeg položaja, planka i trbušnjaka, mogu da ojačaju mišiće trupa i pruže bolju potporu kukovima.
Aktivnosti kao što su joga, pilates, plivanje i hodanje pomažu u očuvanju pokretljivosti zgloba kuka. U slučaju gojaznosti, čak i mali gubitak tjelesne težine može da smanji pritisak na zglobove, prenosi sutterhealth.org, zdravlje.kurir.rs.
Idite na fizikalnu terapiju
Fizioterapeut može da pomogne da ciljano ojačate mišiće koji pružaju potporu kuku i da vas nauči kako da se bezbedno istežete. Posavjetujte se sa ljekarom o tome da li bi fizikalna terapija bila odgovarajući izbor za vas.
Smanjite upalu
Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi koji se izdaju bez recepta, poput ibuprofena, mogu pomoći u ublažavanju bola i upale, ali se pre njihove upotrebe posavetujte sa ljekarom. Ovi lekovi mogu nadražiti želudac, pa ih treba uzimati uz hranu, u skladu sa uputstvom, savjetuju ljekari.
Naizmjenično stavljanje toplih i hladnih obloga na kuk takođe može pomoći u smanjenju otoka i nelagodnosti.
Kada je trenutak za operaciju?
Kada kućne metode liječenja više ne pomažu, razgovarajte sa lekarom o drugim mogućnostima. Injekcije kortikosteroida mogu da ublaže bol na nekoliko meseci. Ugradnja veštačkog zgloba kuka takođe je čest i uglavnom uspješan zahvat.
– Kada bol u kuku počne da vas ometa u svakodnevnim aktivnostima i u bitnoj meri otežava pokretljivost, vrijeme je da potražite pomoć ortopedskog hirurga – kaže dr Yamamoto.
Većina pacijenata navodi da pet godina poslije operacije osjeća blag bol u kuku ili da bola uopšte nema.
– Ipak, važno je odabrati pravi trenutak za operaciju. Osobe koje čekaju da im pokretljivost postane ozbiljno ograničena imaju veći rizik od dugotrajnih tegoba nakon operativnog zahvata – kaže dr Yamamoto.
Fizikalna terapija ili operacija
Odgovarajući tretman zavisi od godina i nivoa fizičke aktivnosti. Fizikalna terapija može da u bitnoj mjeri pomogne mlađim i fizički aktivnim pacijentima. Ipak, za starije osobe kojima bol u kuku sve više ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti operacija je često najbolje rješenje.
– Ako samo želite da idete u kratke šetnje sa unucima, možda će vam biti dovoljna odgovarajuća obuća, vežbe istezanja ili štap za hodanje. Ali, ako imate teškoća pri ulasku i izlasku iz automobila, tokom penjanja uz stepenice ili uživanju u aktivnostima koje volite, ugradnja vještačkog zgloba kuka mogla bi da bude odgovarajući potez – smatra doktor.
Zamena oštećenog zgloba vještačkim implantom često se savjetuje kod uznapredovale artroze (koksartroze) i trošenja hrskavice, kod preloma vrata butne kosti, reumatoidnog artritisa i urođenih deformiteta kuka.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.