Riba u ishrani beba: Koje vrste podržavaju razvoj mozga, a koje treba izbjegavati zbog žive

Riba se može uvesti u ishranu bebe tokom perioda dohrane, zajedno s drugim namirnicama. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) u naučnom mišljenju iz 2019. godine navodi da većini beba dohrana iz nutritivnih razloga nije potrebna prije navršenih šest mjeseci, osim pojedinim bebama koje se isključivo doje, a kod kojih postoji rizik od nedostatka gvožđa.

Roditeljima koji odgađaju uvođenje ribe zbog straha od alergija važan je još jedan zaključak EFSA: nema dokaza da rano uvođenje potencijalno alergenih namirnica, poput jaja, žitarica, ribe i kikirikija, povećava rizik od razvoja alergija.

Zašto je riba važna za razvoj djeteta

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) navodi da riba tokom trudnoće, dojenja i ranog djetinjstva obezbjeđuje hranljive materije važne za razvoj dječijeg mozga. Među njima su omega-3 masne kiseline DHA i EPA, gvožđe, jod i holin. Osim toga, riba je izvor proteina, vitamina B12 i D, kao i selena.

Američka akademija pedijatara (AAP) u izvještaju iz 2019. godine ističe da rezultati pojedinih studija ukazuju na to da konzumiranje ribe može pozitivno uticati na neurološki razvoj beba. Sve je više istraživanja koja pokazuju i da rano uvođenje ribe u ishranu može pomoći u sprečavanju alergijskih bolesti, poput astme i ekcema, ali je za čvršće zaključke potrebno još istraživanja.

Istraživanje Univerziteta u Bristolu, objavljeno u martu 2025. godine u časopisu „European Journal of Nutrition“, obuhvatilo je 5.969 djece iz dugogodišnje studije „Children of the 90s“.

Rezultati su pokazali da su djeca koja sa sedam godina nisu jela morsku hranu, u poređenju s onima koja su sedmično unosila najmanje 190 grama, imala 35 odsto veće izglede za slabije prosocijalno ponašanje sa sedam godina, odnosno 43 odsto sa devet godina. Međutim, nije utvrđena povezanost s koeficijentom inteligencije.

Važno je naglasiti da je riječ o opservacionoj studiji, koja ukazuje na povezanost, ali ne dokazuje da je konzumiranje ribe direktan uzrok boljeg ponašanja.

Riba se ne može jednostavno zamijeniti suplementima. U jednom randomizovanom istraživanju, u kojem je učestvovalo 420 zdravih beba, ispitivan je uticaj visokih doza ribljeg ulja koje su djeca dobijala od rođenja do šestog mjeseca. Autori su zaključili da suplementacija nije donijela korist za ukupni neurološki razvoj.

Oprez zbog sadržaja žive

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da velike grabljivice češće sadrže visoke koncentracije žive jer se hrane velikim brojem manjih riba. Ljudi su metilživi uglavnom izloženi putem ribe i plodova mora, a termička obrada ne uklanja ovu supstancu.

EFSA je utvrdila podnošljiv sedmični unos metilžive od 1,3 mikrograma po kilogramu tjelesne težine. Procjene ove agencije pokazuju da mala djeca, kao i djeca uzrasta od tri do deset godina u pojedinim zemljama, mogu dostići ovaj prag prije nego što unesu dovoljno ribe da ostvare njene zdravstvene koristi.

Zbog toga EFSA preporučuje da mala djeca, starija djeca i žene u reproduktivnoj dobi prednost daju vrstama ribe koje sadrže manje metilžive.

Koju ribu birati, a koje vrste izbjegavati

FDA i američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) preporučuju djeci uzrasta od jedne do 11 godina dvije porcije ribe sedmično, birajući vrste sa liste najboljih izbora. Porcija za dijete od jedne do tri godine iznosi oko 28 grama, a povećava se s uzrastom.

Među vrstama koje sadrže najmanje žive nalaze se inćuni, atlantska skuša, školjke, rakovi, iverak, losos, sardine, kozice, list, lignje, tilapija i pastrmka. Na listi preporučenih izbora nalaze se i bakalar, oslić, haringa i svijetla tuna iz konzerve.

S druge strane, djeca bi trebalo da izbjegavaju vrste s najvećim koncentracijama žive. Među njima su kraljevska skuša, marlin, morski pas, sabljarka i velikooka tuna.

Roditeljima čija djeca jedu ribu koju su ulovili članovi porodice ili prijatelji FDA savjetuje da provjere lokalna upozorenja o bezbjednosti ulova. Ako takva upozorenja ne postoje, preporuka je da dijete pojede samo jednu porciju te ribe i da tokom te sedmice ne jede druge vrste.

FDA upozorava i da veći šarani, somovi, pastrmke i grgeči ulovljeni u prirodi češće mogu biti obuhvaćeni upozorenjima zbog žive ili drugih zagađivača.

Ipak, dio stručnjaka smatra da su postojeće preporuke previše oprezne. Autori pregleda objavljenog 2025. godine u časopisu „Neurotoxicology“ navode da brojna istraživanja ukazuju na moguće koristi većeg unosa ribe tokom trudnoće za neurološki razvoj djece, posebno kada je riječ o morskoj ribi, dok je dokaza o štetnim posljedicama malo. Smatraju i da strah od žive može navesti žene da nepotrebno smanje unos ribe.

Kada je riječ o tačnom vremenu uvođenja ribe u ishranu i količinama koje su primjerene bebama mlađim od godinu dana, roditelji bi trebalo da se posavjetuju s pedijatrom, prenosi Klix.