Djeca

RANI RAZVOJ DJECE Saznajte šta je Moroov refleks kod beba i koja mu je funkcija

Beba se u početku svog života navikava na sve što je okružuje. Za nju je sve novo, a ono što joj olakšava prve dane, nedelje i mesece jesu upravo urođeni refleksi zahvaljujući kojima je pripremljena na sve što će joj se dešavati.

Beba drži prst
FOTO: WAYNE EVANS/PEXELS

Među prvim refleksima koje će kod bebe mama primjetiti svakako je refleks traženja dojke i refleks sisanja, zatim refleks hvatanja predmeta koji joj se približava, ali i refleks trzanja na iznenadne zvuke ili svjetlost.

Među najkorisnijim i najznačajnijim refleksima sa kojima se svaka beba rađa nalazi se i Moroov refleks koji poslije nekog vremena nestaje.

Šta je Moroov refleks

Moroov refleks spada u prve, urođene reflekse koji se pojavljuju kod novorođene bebe, a nestaje u narednih nekoliko mjeseci. Njegova funkcija u prvim danima bebe jeste da joj pomogne da se prilagodi novoj sredini.

Na samom porođaju ovaj refleks omogućava bebi prvi udah, a nakon toga sprečava SIDS – sindrom iznenadne smrti u kolijevci.

Kako se prepoznaje Moroov refleks kod bebe

Prepoznavanje Moroovog refleksa kod beba je veoma lako. U slučajevima da beba zaroni lice u podlogu, zahvaljujući ovom refleksu ona će podići glavu i osloboditi disajne puteve kako se ne bi ugušila.

Osim toga, Moroov refleks se ogleda i u reakciji bebe na iznenadan glasan zvuk ili promjenu podloge. Beba pruža noge i ruke, širi prste, izvija leđa i zabacuje glavu unazad, a potom skupi pesnice na grudi. To je reakcija na nagli pokret podloge na kojoj beba leži, pri iznenadnom ili glasnom zvuku i kad dobije osjećaj padanja.

FOTO:  KRISTINA PAUKSHTITE/PEXELS
FOTO: KRISTINA PAUKSHTITE/PEXELS

Kada je Moroov refleks kod beba najizraženiji

Uz pomoć Moroovog refleksa beba pokušava da spriječi propadanje ili padanje i da se zadrži – iako se najčešće to dešava kada pokušavate da bebu spustite u krevetac. Kada bebu odvojite od sebe kako biste je, držeći je na rukama, spustili u krevetac – beba može na trenutak osjetiti tu promjenu u položaju u kom se nalazi, te će instinktivno odreagovati pokretima koji su upravo karakteristični za Moroov refleks.

Kako da izbjegnete trzanje bebe usljed Moroovog refleksa

Ponekad će bebama upravo ovakva reakcija na promjene položaja, podloge ili iznenadne zvuke u blizini poremetiti san ili je probuditi, uznemiriti. Zato je važno da bebama što češće pomognete da ne dolazi u situaciju kada će morati tako da reaguje.

Ukoliko se ovo dešava najčešće kada spuštate uspavanu bebu u krevetac potrudite se da je što duže držite uz sebe i da je odvojite tek malo pre nego što dodirne dušek u krevecu. Ovako će beba imati osjećaj sigurnosti dok je u vašim rukama, ali i dok je spuštate u krevetac.

Osim toga, od pomoći može biti i čvrst povoj i umotavanje bebe u tkaninu gde će joj rukice biti umotane uz tijelo. Na ovaj način ćete izbjeći trzanje rukicama kada osjete promjenu položaja – što je još jedan od razloga zašto se prilikom ove refleksne radnje bebe uplaše. Ako ne mogu da pomjeraju rukice manje su šanse da će se razbuditi ili uplašiti, već će osjećaj propadanja ili padanja brže proći.

Pročitajte još

Kada nestaje Moroov refleks

Iako je urođen, Moroov reflek kod beba nestaje poslije nekog vremena, odnosno onda kada više nije potreban za prilagođavanje sredini. To se najčešće može primetiti u periodu nakon četvrtog, a do šestog mjeseca bebe.

Šta može predstavljati izostanak Moroovog refleksa kod bebe

Ukoliko se kod bebe primjeti izostatak ovog urođenog refleksa, što znači da se ne primjećuje u prvim danima i nedjeljama nakon rođenja, to može predstavljati oštećenje motornog sistema kod bebe.

Ispitivanjem postojanja ili izostanka Moroovog refleksa kod bebe ocjenjuje se integracija centralnog nervnog sistema. Moroov refleks se ispituje prateći reakcije nakon nadražaja:

savijanja vrata unazad

širenje i ispružanje ruku

savijanje laktova

Pregled vrši ljekar specijalista ili pedijatar koji će ustanoviti da li postoji određeno odstupanje od normalnih vrijednosti prilikom ispitivanja, što može dati dijagnozu stanja i stepen abnormalnosti, piše Bebac.

Bonus video