Riječ je o guščijem mesu, koje se kod nas danas rijetko jede. Najčešće se služi u jesen, na gastronomskim manifestacijama. Zbog svoje hranljive vrijednosti, guščije meso može da bude dio raznovrsne ishrane i van sezone.
Guščje meso obiluje nezasićenim masnim kiselinama
Više od 70 odsto masti u guščjem mesu čine nezasićene masne kiseline. Na to ukazuju istraživanja sprovedena od 2010. godine, ističe dr Agnješka Orkuš sa Katedre za prehrambenu tehnologiju namirnica životinjskog porijekla.
Među nezasićenim masnim kiselinama u guščjem mesu izdvaja se oleinska kiselina, koje ima u izobilju i u ekstra devičanskom maslinovom ulju. Istražuje se zbog mogućeg protivupalnog dejstva i uticaja na zdravlje krvnih sudova. Guščja mast, koja se dobija topljenjem masnog tkiva, koristi se za prženje i pečenje na temperaturama do 200 stepeni Celzijusa.
Kako podsjeća dr Agnješka Orkuš, guščja mast se u narodnoj medicini od davnina koristila za ublažavanje reumatskih tegoba i upala, kao i za njegu rana, piše Žena Blic.
Guščje meso je bogato proteinima
Pečena guska s kupusom često se vezuje za jesenju trpezu, ali od guščjeg mesa mogu se pripremati i lakša jela tokom cele godine. Osim nezasićenih masti, ono sadrži i vitamine i visokokvalitetne proteine.
U 100 grama guščjeg mesa ima oko 23 grama proteina. Oni sadrže sve esencijalne aminokiseline, koje organizam ne može sam da proizvede u dovoljnim količinama, pa ih unosimo hranom.
Pored proteina, guščje meso sadrži i niz vitamina i minerala.
Vitamini A, E i B grupe. Vitamini B grupe učestvuju u metabolizmu i radu nervnog sistema.
Gvožđe i cink. Gvožđe je važno za stvaranje hemoglobina, dok cink doprinosi normalnom radu imunskog sistema.
Magnezijum, fosfor i kalijum. Magnezijum i kalijum važni su za normalan rad mišića, a fosfor doprinosi očuvanju kostiju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.