Dijagnostikuje sve, od hroničnih glavobolja do složenih neurodegenerativnih bolesti. Ipak, jedan od najvažnijih poslova u zaštiti mozga odvija se u njegovoj kuhinji, gdje sa suprugom odgaja djecu.
– Razdoblje od rođenja do ranog djetinjstva ključno je za neuroplastičnost i rast, a ishrana direktno utiče na dugoročno zdravlje mozga. Iako moja djeca jedu raznoliko poput svojih vršnjaka, čvrsto se držim tri ključna pravila, posebno u prvoj godini života – otkrio je u tekstu za CNBC.
Bez meda prije navršene prve godine
Iako se događa rijetko, med za dojenče može da bude smrtonosan. Razlog je taj što med, čak i u malim količinama ili kuvan, sadrži spore bakterije Clostridium botulinum.
Probavni sistem dojenčadi još nije dovoljno zreo da bi se borio protiv tih spora, što im omogućuje da se razviju u aktivne bakterije koje proizvode botulinski neurotoksin. To može izazvati dojenački botulizam, redak, ali izuzetno ozbiljan oblik trovanja hranom, prenosi index.hr.
Toksin napada živčani sistem i uzrokuje slabost mišića. Simptomi kod beba uključuju slab plač, loš refleks sisanja i smanjen mišićni tonus. U najtežim slučajevima može doći do paralize disanih mišića, zatajenja disanja, pa čak i smrti.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti i Američka akademija za pedijatriju ističu da dojenčadi “ne bi trebalo davati nikakvu hranu koja sadrži sirovi ili kuvani med.”
Rano izlaganje uobičajenim alergenima
– Godinama se roditeljima savetovalo da odlažu uvođenje uobičajenih alergena poput kikirikija i jaja. Danas znamo da je taj savet bio pogrešan. Odlaganje zapravo može da poveća rizik od razvoja teške alergije na hranu – ističe dr Čen.
Smjernice su se promenile nakon važne studije koja je pokazala da rano uvođenje kikirikija značajno smanjuje rizik od alergije kod visokorizične dojenčadi za čak 86%. Dodatna istraživanja potvrdila su da rano uvođenje i drugih alergena, poput kuvanog jaja, štiti od razvoja alergija.
Promijene u ponašanju, poput razdražljivosti ili hiperaktivnosti, ponekad se povezuju sa alergijama na hranu. Iako ti efekti mogu biti posledica nelagode zbog imunološkog odgovora, a ne direktnog neurološkog oštećenja, mogu da utiču na neurološki i bihevioralni ishod.
– Kada su moja djeca bila spremna za čvrstu hranu, sa otprilike četiri do šest mjeseci, supruga i ja uveli smo im visokoalergene namirnice u prikladnom obliku, poput kikirikija i kuhanog jaja. Nastavili smo redovno da ih uključujemo u ishranu kako bismo izgradili zdrav imunološki sistem i mozak – dodao je dr Čen.
Bez zaslađenih pića u dojenačkom uzrastu
– Kod svoje djece mlađe od godinu dana izbegavam sve oblike tečnih kalorija i nehranljivih zaslađivača. To znači – bez sokova, pića zaslađenih šećerom i pića sa vještačkim zaslađivačima. Prekomeran unos šećera može da uzrokuje metabolički stres i aktivirati sistem nagrađivanja u mozgu slično kao materije koje izazivaju zavisnost. Povezuje se i sa oštećenjem učenja i pamćenja – pojasnio je neurolog.
Čak i male količine slatkih napitaka u dojenačkom uzrastu povezane su sa povećanim rizikom od gojaznosti kasnije u djetinjstvu. Rano izlaganje slatkim ukusima može da stvori doživotnu sklonost takvoj hrani, što potencijalno utiče na emocionalnu regulaciju i ponašanje.
Voćni sokovi možda se čine zdravima, ali su loša zamena za pravo voće. Bez obzira na to jesu li prirodni ili organski, ne sadrže korisna vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Deci daju previše kalorija, ne zasićuju ih i mogu da istisnu nutritivno bogatije namirnice.
Za vještačke zaslađivače ne postoje dugoročni podaci o sigurnosti kod djece. Iako je potrebno više istraživanja, postoji zabrinutost da mogu da promene crevnu mikrobiotu, da poremete regulaciju šećera u krvi i da utiču na percepciju slatkog ukusa.
– Prije prvog rođendana, majčino mleko bilo je primarni izvor ishrane moje djece. Vodu smo uvodili u malim količinama uz dohranu nakon šestog mjeseca. Od tada piju uglavnom vodu i mleko. Iako zaslađena pića držimo na minimumu, supruga i ja vjerujemo da je važnije naučiti djecu kako da donose dobre odluke nego da sprovode stroga ograničenja kako odrastaju. Kao i uvek, o ishrani svoje djece posavjetujte se sa zdravstvenim radnikom – zaključio je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.