Ako vam je ovo poznato, niste jedini.
Emocionalno jedenje, odnosno jedenje kao reakcija na stres ili neprijatne emocije, veoma je česta pojava. Mnogi ljudi koriste hranu kao način da ublaže napetost, tugu ili umor. Iako takav trenutak može donijeti kratkotrajno olakšanje, dugoročno često ostavlja osjećaj krivice i nezadovoljstva.
Stručnjaci objašnjavaju da iza ove navike stoje i biološki i psihološki razlozi. Kada smo pod stresom, tijelo luči hormon kortizol, koji može povećati apetit i želju za kaloričnom hranom. Istovremeno, slatka i masna hrana aktivira centre za nagrađivanje u mozgu i podstiče oslobađanje dopamina, zbog čega se nakratko osjećamo bolje.
Upravo zbog toga stres može dovesti do povećanog unosa hrane, što potvrđuju i istraživanja institucija poput „Harvard Health Publishinga“ i Američke psihološke asocijacije. Ipak, postoje jednostavne strategije koje mogu pomoći da prekinemo ovaj obrazac.
Naučite da razlikujete glad od emocija
Jedan od prvih koraka jeste prepoznati razliku između fizičke i emocionalne gladi. Fizička glad dolazi postepeno i može se zadovoljiti različitim vrstama hrane. Emocionalna glad obično se javlja naglo i često je praćena specifičnim željama, poput potrebe za slatkišima ili grickalicama.
Psiholozi često savjetuju kratku pauzu prije nego što posegnete za hranom. Nekoliko minuta odmaka može pomoći da se zapitate da li je riječ o stvarnoj gladi ili potrebi za utjehom.
Pronađite drugačiji način da se smirite
Hrana često postaje brz način da se nosimo sa stresom. Međutim, postoje i druge strategije koje mogu imati sličan umirujući efekat.
Kratka šetnja, nekoliko dubokih udaha ili razgovor sa bliskom osobom mogu pomoći da se emocije smire bez potrebe za hranom.
Stručnjaci naglašavaju da emocionalna podrška i osjećaj povezanosti sa drugim ljudima mogu smanjiti potrebu za jedenjem izazvanim stresom, jer mogu aktivirati slične centre za nagrađivanje u mozgu kao i hrana.
Jedite sporije i svjesnije
Sve više psihologa i nutricionista govori o važnosti svjesnog jedenja, odnosno obraćanja pažnje na ono što i kako jedemo.
Kada jedemo sporije i bez ometanja, lakše prepoznajemo signale sitosti i razvijamo zdraviji odnos prema hrani.
Svjesno jedenje ne znači stroga pravila ili zabrane. Naprotiv, riječ je o tome da budemo prisutni tokom obroka i osluškujemo potrebe vlastitog tijela.
Budite nježni prema sebi kada ste pod stresom
Emocionalno jedenje je iskustvo sa kojim se suočava veliki broj ljudi, posebno u periodima pojačanog stresa. Umjesto da sebe kritikujemo zbog toga, stručnjaci savjetuju pristup koji podrazumijeva razumijevanje i veću svjesnost vlastitih emocija.
Promjena navika ne događa se preko noći. Međutim, kada naučimo da prepoznamo šta stoji iza potrebe za hranom, mnogo je lakše pronaći zdravije načine za suočavanje sa stresom, prenosi bosnainfo.ba.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.