Ishrana

GODINAMA SU TVRDILI SUPROTNO Naučnici sada ističu da manje proteina može biti ključ dugovječnosti

Smanjen unos proteina mogao bi da bude ključ za duži i zdraviji život. To pokazuju rezultati novog istraživanja, objavljenog u žurnalu Cell, koje dovodi u pitanje jednu od najčešćih pretpostavki o zdravom načinu života, navodi se u danas objavljenoj studiji američkih naučnika.

GODINAMA SU TVRDILI SUPROTNO Naučnici sada ističu da manje proteina može biti ključ dugovječnosti
FOTO: TASTY/YOUTUBE/SCREENSHOT

Od proteinskih praškova do energetskih pločica, trend u okviru kojeg ljudi unose velike količine proteina, postao je jedan od najvećih velnes trendova decenije, ali kako svjetska populacija stari, novo istraživanje ukazuje na to da bi smanjen unos proteina mogao da bude bolji put ka dužem i zdravijem životu, prenosi Juronjuz.

Nakon analize više od 300 studija, istraživači sa američkog Univerziteta Viskonsin-Medison, otkrili su da, iako zvanične preporuke često savjetuju ishranu bogatu proteinima, novi dokazi ukazuju na to da smanjenje unosa proteina zapravo može da umanji rizik od bolesti povezanih sa starenjem, kao što su dijabetes i rak.

Pročitajte još

Apsolutno je jasno da proteini donose koristi kada je riječ o rastu mišića i reakciji na vježbanje kod aktivnih pojedinaca – izjavio je autor studije, Dadli Laming.

On je dodao da s obzirom na to da većina ljudi tokom života najviše vremena provodi sjedeći, mnogi vjerovatno unose više proteina nego što im je zaista potrebno, a što vjerovatno ima negativne posljedice po zdravlje.

Studija je pokazala da ishrana sa niskim sadržajem proteina poboljšava metaboličke funkcije tako što smanjuje količinu masnog tkiva, povećava potrošnju energije i poboljšava stabilnost nivoa šećera u krvi. Ovaj efekat je uglavnom posljedica djelovanja “zaštitnog hormona” pod nazivom FGF21, čiji se nivo povećava kada je unos proteina nizak i koji pomaže telu da efikasnije troši energiju.

Istraživači su otkrili i da manji unos proteina pomaže tijelu da pređe u režim “obnove i čišćenja”, poznat kao autofagija. Studija, ipak, naglašava da ishrana sa niskim sadržajem proteina nije pogodna za sve.

Određene grupe treba da izbegavaju ograničavanje unosa proteina, uključujući trudnice i djecu u razvoju kojima su proteini neophodni za rast, kao i starije osobe i one koji se oporavljaju od teških povreda.

Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) odredile su referentni dnevni unos proteina za opštu populaciju na 0,83 grama po kilogramu tjelesne težine.