Ishrana

Palenta - energija bez glutena: Kada je kukuruzni griz zaista zdrava opcija

Palenta je mnogo više od običnog doručka iz djetinjstva, ona je svestran i pristupačan gastronomski klasik koji se lako prilagođava svakom tanjiru.

Palenta - energija bez glutena: Kada je kukuruzni griz zaista zdrava opcija
FOTO: FREEPIK

Odličan je izvor energije koji čovjeka dugo drži sitim, a zbog činjenice da prirodno ne sadrži gluten, predstavlja jednu od najzahvalnijih žitarica za moderno planiranje obroka.

Iako je često doživljavamo kao jednostavan prilog, njena nutritivna vrijednost krije zanimljive detalje o kojima se rijetko govori. Od specifičnih antioksidanata koji čuvaju organizam, do razlika između instant varijanti i onih od zrna, vrijedi istražiti kako ovaj kukuruzni specijalitet zapravo utiče na zdravlje i energiju tokom dana.

Nutritivne činjenice o palenti

Čista palenta bez sira ili pavlake ima prilično malo kalorija i sadrži zanemarljive količine različitih vitamina i minerala. Pored toga, kao i druge žitarice, dobar je izvor ugljenih hidrata.

Porcija od 125 grama palente kuvane u vodi obezbjeđuje:

Kalorije: 80

Ugljeni hidrati: 17 grama

Proteini: 2 grama

Masti: manje od 1 grama

Vlakna: 1 gram

Može da se kupi i instant palenta u kesici. Sve dok su sastojci samo voda, kukuruzno brašno i eventualno so, nutritivne informacije bi trebalo da budu slične.

Međutim, većina instant palenti napravljena je od ekstrudiranog kukuruznog griza, što znači da je klica – najskriveniji dio kukuruznog zrna uklonjena. Zbog toga se ne smatra zrnom.

Klica je mjesto gdje se skladišti većina masti, vitamina B i vitamina E.

To znači da se uklanjanjem klice uklanja i većina ovih hranljivih materija. Na taj način se produžava rok trajanja isntant palente ili degerminisanog kukuruznog brašna, jer ima manje masti zbog koje bi mogla da užegne.

Hranljivija varijanta palente, bogatija vlaknima i vitaminima, dobija se upotrebom kukuruznog brašna od zrna, koje se na deklaracijama prepoznaje po oznaci “zrno kukuruza”.

Kuvanje palente u mlijeku umjesto u vodi može da doda važne hranljive materije, ali takođe povećava broj kalorija.

Slično pirinču, palenta se često koristi kao prilog ili osnova za druga jela. Sadrži malo proteina i masti, i dobro se slaže sa mesom, plodovima mora ili sirom kako bi se napravio kompletan obrok.

Da li je palenta zdrava

Kukuruz je jedna od najvažnijih žitarica na svijetu. Zapravo, on je osnovna žitarica za 200 miliona ljudi.

Samo po sebi, kukuruzno brašno ne pruža potpun izvor hranljivih materija. Međutim, kada se jede zajedno sa drugom hranljivom hranom, može da ima svoje mjesto u zdravoj ishrani.

Bogata složenim ugljenim hidratima

Vrsta kukuruza koja se koristi za pravljenje kukuruznog brašna i palente razlikuje se od slatkog kukuruza šećerca. To je skrobnija vrsta poljskog kukuruza koja je bogata složenim ugljenim hidratima.

Složeni ugljeni hidrati se vare sporije od prostih. Na taj način pomažu čoveku da se duže osjeća sito i obezbjeđuju dugotrajnu energiju.

Amiloza i amilopektin su dva oblika ugljenih hidrata u skrobu.

Amiloza, poznata i kao otporni skrob jer je otporna na varenje, čini 25 odsto skroba u kukuruznom brašnu. Povezana je sa zdravijim nivoom šećera u krvi i insulina. Ostatak skroba je amilopektin, koji se vari.

Prilično pogodna za nivo šećera u krvi

Glikemijski indeks (GI) pokazuje koliko određena hrana može da poveća nivo šećera u krvi na skali od 1 do 100 a glikemijsko opterećenje (GL) je vrijednost koja uzima u obzir veličinu porcije kako bi odredila kako hrana može da utiče na nivo šećera u krvi.

Iako je palenta bogata skrobnim ugljenim hidratima, ona ima srednji GI od 68, što znači da ne bi trebalo prebrzo da podiže nivo šećera u krvi. Takođe ima nisko glikemijsko opterećenje (GL), pa ne bi trebalo da izazove previsok skok šećera u krvi nakon jela.

Uz to, treba uzeti u obzir da i na glikemijski indeks i na glikemijsko opterećenje utiče i ono što se jede u isto vreme sa palentom.

Kod osoba sa dijabetesom, Američko udruženje za dijabetes preporučuje fokusiranje na ukupan sadržaj ugljenih hidrata u obroku, a ne na glikemijska mjerenja njegovih komponenti, prenosi Blic.

Pročitajte još

To znači da dijabetičari treba da se drže malih porcija palente, kao što je tri četvrtine šolje – 125 grama, i da je upari sa hranom poput povrća i mesa ili ribe kako bi se uravnotežila.