Među preporučenim vrstama hrane našle su se i one koje jedemo svakodnevno, a ne znamo u kojoj količini i koje vrste su najbolje protiv zatvora hljeb i voda, kao i jedno omiljeno voće.
Ove nove smjernice, koje su sastavili stručnjaci sa Kings Koledža London i koje je podržalo Britansko dijetetsko udruženje, predstavljaju prekretnicu u pristupu digestivnom zdravlju. Do sada su pacijenti dobijali neodređene savete – “jedite više vlakana”, “pijte više vode” – bez konkretnih uputstava šta tačno da promene u ishrani. Sada, po prvi put, objavljeno je šta zaista funkcioniše, a šta ne.Istraživači su analizirali podatke iz 75 kliničkih studija i time osporili mnoge uvrežene pretpostavke.
Neki tradicionalni kućni lekovi pokazali su se neefikasnim, dok su drugi, poput svakodnevne porcije kivija, doneli merljive rezultate. Konzumacija dva do tri kivija dnevno tokom najmanje četiri nedjelje dovela je do značajnog poboljšanja u učestalosti pražnjenja crijeva. Ražani hleb i voda bogata mineralima – naročito ona sa visokim sadržajem magnezijuma i sulfata – pokazali su blago, ali značajno poboljšanje simptoma. Suplementi poput psilijum vlakana, određenih probiotskih sojeva i magnezijum oksida takođe su se pokazali korisnim. Magnezijum oksid, konkretno, u kliničkim ispitivanjima povećao je broj pražnjenja za skoro četiri nedeljno u poređenju sa placebom, omekšao stolicu, smanjio naprezanje i poboljšao opšti kvalitet života.
S druge strane, neka popularna rešenja nisu prošla test nauke.
Dijete sa visokim unosom vlakana, bez preciziranja izvora, nisu pokazale značajne rezultate. Isto važi i za senna suplemente – biljne laksative koji se često koriste, ali bez ubedljivih dokaza o efikasnosti. Kombinovani probiotici i prebiotici (tzv. sinbiotici) takođe nisu pokazali merljive koristi, prenosi Lepa i Srećna.
Dr Eirini Dimidi, vodeći autor i nutricionista sa Kings Koledža London, ističe da hronična opstipacija može ozbiljno da nam poremeti svakodnevni život i ugrozi zdravlje. Ove smjernice, kako kaže, prvi put nude jasne, naučno potvrđene smernice koje ljudima omogućavaju da samostalno upravljaju simptomima i poboljšaju kvalitet života.
Profesor Kevin Velan dodaje da je ovo važan korak u upotrebi ishrane kao alata u borbi protiv opstipacije. Ipak, upozorava da kvalitet postojećih istraživanja još uvijek varira – mnoga su malog obima i fokusirana na pojedinačne sastojke, a ne na cjelokupnu ishranu.
Važno je napomenuti da promjene u ishrani treba prilagoditi individualnim zdravstvenim potrebama. Na primjer, voda bogata mineralima može da sadrži visoke nivoe natrijuma ili magnezijuma, što nije preporučljivo za osobe sa oboljenjima bubrega ili srca.
U cjelini, ove nove smjernice predstavljaju značajan pomak u razumijevanju kako hrana utiče na funkciju crijeva. Stručnjaci se nadaju da će ih usvojiti ljekari i dijetetičari širom zdravstvenog sistema, kako bi pacijentima ponudili realne, naučno potvrđene alternative – umesto nasumičnih pokušaja i laksativa bez efekta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.