Nove studije pokazuju da je rizik od ozbiljnog moždanog udara najveći tokom prvih sedam do deset dana nakon pojave početnih tegoba, upozorava vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Posebno je naglasio značaj pravovremenog reagovanja.
-Nove studije pokazale su da je poslije prve nesvjestice i vrtoglavice, u periodu od sedam do deset dana, najveći rizik da će doći do velikog i ozbiljnog moždanog udara. Prvi simptom može da znači da su trombovi počeli da se odvajaju sa mjesta na kojem postoji suženje – upozorio je Radak.
Karotidne arterije mogu biti ključne
Kako je objasnio, karotidna bolest često predstavlja pozadinu moždanog udara. Na arterijama vrata mogu nastati aterosklerotična suženja koja povećavaju rizik od moždanog udara.
-Tranzitorni ishemijski atak, odnosno prva nesvjestica ili vrtoglavica, treba da budu upozorenje da se nalazimo u urgentnoj situaciji. To je ključni trenutak kada je korist od intervencije najveća – naglasio je profesor.
Problem je što ozbiljno suženje karotidne arterije ponekad ne izaziva jasne simptome.
-Postoje ljudi koji imaju potpuno zatvorenu jednu karotidnu arteriju, a nemaju skoro nikakve simptome, zato što se zatvaranje događalo postepeno i mozak se navikao. Problem je što mozak ne boli i veoma teško daje simptome – rekao je Radak.
Kao upozorenje mogu se javiti i prolazne promjene vida.
-Privremeno sljepilo, gubitak dijela vidnog polja, omaglica i treperenje pred očima simptomi su nedovoljne ishranjenosti oka. Oko je dio mozga – objasnio je.
Ljeto može dodatno povećati rizik
Prema njegovim riječima, visoke temperature mogu dodatno povećati rizik kod ljudi koji već imaju suženje arterija. -Ljeti pada pritisak, a raste koncentracija krvi i to stvara predispoziciju za nastanak tromba na suženoj arteriji – naveo je Radak.
Promjene na karotidnim arterijama mogu se otkriti jednostavnim ultrazvučnim pregledom. Prema njegovim riječima, najbolji rezultati intervencije postižu se kod pacijenata koji imaju početne simptome i suženje karotidne arterije veće od 70 odsto.
Zašto ateroskleroza pogađa i mlađe?
Govoreći o razlozima zbog kojih se aterosklerotične promjene pojavljuju i kod mlađih ljudi, Radak je izdvojio hronični stres, lošu ishranu i štetne navike.
-Sada živimo u izobilju stresa, loše hrane, loših navika i svega što ubrzava razvoj ateroskleroze. Naš problem je to što smo izloženi hroničnom stresu – istakao je.
Važnu ulogu ima i genetika. Postoje ljudi koji imaju genetsku sklonost ka stvaranju tromboze, a danas su dostupne i genetske analize koje mogu pokazati određene faktore rizika.
Ko bi trebalo da pregleda karotide?
Radak smatra da još ne postoji dovoljno razvijena svijest o značaju preventivnih pregleda.
Prema njegovim riječima, osobe starije od 50 godina trebalo bi jednom godišnje da obave ultrazvučni pregled karotidnih arterija, aorte i vena.-To je jednostavan i bezazlen pregled koji ne boli. Preventivni pregledi čuvaju živote i štede novac zdravstvenom sistemu. Prevencija nije stvar estetike, već života – zaključio je profesor, prenosi Blic.
Vještačka inteligencija mijenja medicinu
Govoreći o budućnosti vaskularne hirurgije, Radak je rekao da će vještačka inteligencija značajno promijeniti dijagnostiku, ali i izvođenje operacija. Dijagnostičke metode, od ultrazvuka do skenera i magnetne rezonance, sve više će se oslanjati na AI, dok će robotika omogućiti preciznije izvođenje pojedinih zahvata. Ipak, Radak upozorava da se hirurgija ne smije u potpunosti prepustiti tehnologiji. -Ako se samo oslonimo na vještačku inteligenciju, možemo doći u situaciju da obični hirurzi zaborave ili ne znaju da urade neke intervencije – upozorio je.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.