Savjeti doktora

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Šta kad se javi tolerancija na lijek koji koristite godinama

Već 7 godina neuropsihijatrica me ne želi skinuti sa Escilatoprama. Pored toga sam anksiozna i ne mogu bez Diazepama 5-7 mg dnevno. Ona to pravda ulaskom u postmenopauzu, starenje, a ja lično smatram da lijek ne postiže ništa kao što je u prve dvije godine uvođenja terapije. Naravno, ne usuđujem se sama "skinuti" osim što često preskočim tih 10 mg dnevno. Ovako je svoju situaciju opisala čitateljka Srpskainfo Dania tražeći savjet specijaliste psihijatrije dr Aleksandra Pejića. 

Drži glavu rukama
FOTO: FREEPIK

Odgovor:

Poštovana Dania,

Razumijem Vašu zabrinutost. Escitalopram, kao i ostali antidepresivi iz grupe SSRI, kod većine pacijenata najbolje rezultate daje u prvih godinu do dvije. Nakon toga, kod nekih osoba dolazi do postepenog slabljenja učinka. To se naziva „tolerancija na lijek“ ili parcijalni terapijski odgovor. Statistički podaci pokazuju da se kod oko 30–40% pacijenata sa depresivnim i anksioznim poremećajima, koji su na SSRI terapiji duže od pet godina, može javiti ovakav pad efekta.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Ako terapija više ne donosi poboljšanje, a Vi i dalje imate izraženu anksioznost i potrebu za svakodnevnim diazepamom, to je signal da se terapijski model treba preispitati. Dugotrajna upotreba benzodiazepina (poput diazepama) nosi rizik od razvoja tolerancije i zavisnosti. Smjernice Evropskog udruženja za neuropsihofarmakologiju (ECNP, 2021) preporučuju da se benzodiazepini koriste kratkotrajno, uz plan postepenog smanjivanja doze kada god je moguće.

U Vašoj situaciji, pristup bi mogao uključivati:

1. Procjenu trenutnog stanja – detaljan pregled simptoma, funkcionalnosti i eventualnih fizičkih tegoba vezanih za postmenopauzu.

2. Promjenu antidepresiva – prelazak na drugi SSRI (npr. sertralin, paroksetin) ili na SNRI (npr. venlafaksin, duloksetin) može donijeti bolje rezultate. Kod nekih pacijenata razmatra se i mirtazapin ili vortiksetin.

3. Postepeno smanjivanje benzodiazepina – uz praćenje i uvođenje drugih metoda za kontrolu anksioznosti (psihoterapija, tehnike relaksacije, fizička aktivnost).

4. Psihoterapijski pristup – kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) ima dokazanu efikasnost u postmenopauzalnim anksiozno-depresivnim stanjima.

5. Praćenje hormonskog statusa – ponekad simptomi imaju i hormonsku komponentu, pa multidisciplinarni pristup (psihijatar – ginekolog – endokrinolog) može biti od pomoći.

Važno je da ne prekidate terapiju naglo, već da eventualne promjene radite isključivo uz nadzor ljekara. Preporučujem da sa svojim psihijatrom otvoreno razgovarate o tome da lijek više nema isti učinak, te da zajedno razmotrite nove mogućnosti. Cilj je pronaći kombinaciju koja će smanjiti Vaše tegobe i omogućiti Vam kvalitetniji svakodnevni život, uz što manju potrebu za benzodiazepinima.

Srdačno,

Mr sci dr med Aleksandar Pejić

Specijalista psihijatrije

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.