U Bosni i Hercegovini teško je zamisliti obrok bez hljeba, jede se uz doručak, ručak i večeru.
Iako se kupovina sječenog hljeba u kesi može činiti lakim izborom, važno je biti svjestan potencijalnih zdravstvenih rizika.
Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjaluci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u Srpskoj pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?
Toplo pecivo ima posebnu čar. Primamljiv miris i nezaboravan ukus čine ga omiljnim svim ukućanima, a hljepčići sa jogurtom pretenduju da postanu vaša specijalnost.
Hljeb je namirnica koja je neizostavna u našoj kuhinji. U svaki obrok se slaže, a posebno je drag i ukusan ako ga sami napravite.
Konobari u restoranu prvo na sto iznose hljeb, a gosti na obrok čekaju još neko vrijeme.
Dok se današnje generacije često "optužuju" da pripadaju svijetu pretjerane potrošnje i konzumerizma, te da malo cijene ono što imaju, stariji ljudi koji pamte nemaštinu i bijedu su mnogo drugačiji.
Rok upotrebe većine namirnica je ograničen, a nerijetko se dešava da zbog toga što na vrijeme ne iskoristimo hranu, ona završi u kanti za smeće.
Ako hljeb ostavljate na kuhinjskom pultu, u fioci ili kutiji za hljeb i još ga držite u plastičnoj kesi – odmah da vam kažemo, to nikako nije dobra ideja.
Cijene brašna u Srpskoj u narednim danima trebalo bi da porastu za 10 odsto, ali to zasad neće uticati na cijene hljeba i pekarskih proizvoda.
Hljeb u kesi će se osušiti, dok kada je u kutiji postoji mogućnost da se razvije buđ.
Ako dosad niste probali banana hljeb, pravo je vrijeme da se uvjerite da je to veliki propust.
Spremanje ostataka hljeba u plastičnu kesu može se učiniti kao praktičan način da ih održite svježim. Međutim, to nije najbolji način za očuvanje njegove kvaliteta.
Pohovani hljeb omiljen je doručak mnogih, a na internetu se nedavno pojavio jedan odličan recept koji garantuje dobro poznati ukus prženica, ali bez jaja i šećera.
Neobičan slučaj dogodio se u jednom supermarketu u Novom Sadu gdje jednu Novosađanku nisu pogodile cijene od kojih joj se zavrtjelo u glavi već hljeb!
Područja na kojima žive najdugovečniji ljudi svijeta nazivaju se plavim zonama.
Žetva je završena, pšenica predata, a cijena nepoznata. Više od mjesec dana čekali su ratari da saznaju koliko će sredstava dobiti za proizvedenu stratešku kulturu. A onda je uslijedio hladan tuš - 35 feninga po kilogramu.
Sigurno ste bar jednom čuli ovo upozorenje starijih, a vjeruje se da donosi lošu sreću.
Hljeb je namirnica koja se u domaćinstvima kupuje na dnevnoj bazi.
Kada budete pripremili, cela kuhinja će mirisati
