Koliko god željeli ostati budni cijelu noć i bez brige na svijetu, većina nas ima odgovornosti zbog kojih moramo ustati ujutro.
Buđenje i aktivnost noću je uglavnom faza koja kratko traije, ali najvažnije je da je djete ne pretvori u naviku.
Način spavanja može uticati na zdravlje vašeg mozga (da ne spominjemo koliko utiče na to kako se vaše tijelo osjeća ujutro).
Nevjerovatnih 70 odsto ljudi kaže da je iskusilo osjećaj lažnog padanja kad su konačno utonuli u san, ali rijetki razumiju šta je to i zašto se događa.
Svako ima omiljenu pozu u kojoj najprije i najlakše utone u san, međutim neke od njih mogu imati negativan uticaj na organizam, a samim tim i na kvalitet spavanja.
Spavanje manje od pet sati u životnoj dobi između 50 i 70 godina povećava rizik od razvoja barem dvije hronične bolesti, otkriva nova studija naučnika Univerziteta London Koledž.
Ako se često budite neispavani i umorni, čak i ako ste sebi priuštili čuvenih 8 sati sna, možda jednostavno griješite u trenutku kada odlazite u krevet.
Prosječnoj odrasloj osobi potrebno je od sedam do devet sati neprekinutog noćnog sna za normalno funkcionisanje organizma.
Različite klime i kulture podrazumijevaju i različite i jedinstvene navike u spavanju širom svijeta.
San je povezan sa skoro svakom važnom tjelesnom funkcijom - utiče na naš imuni sistem i naš apetit, naše hormone stresa i metabolizam, naš krvni pritisak i kardiovaskularni sistem. Čak i jedna noć lošeg sna može izazvati širok spektar zdravstvenih efekata.
Većina ljudi ima određeni položaj u kojem spava i koji mu najviše odgovara, ne razmišljajući da li je on zapravo dobar ili ne, te da li utiče na kvalitet sna i na opšte zdravlje.
Dobar san i buđenje sa osjećanjem odmora je nešto što našem tijelu zaista treba. Ali probuditi se sa osjećajem svježine za neke ljude može da bude jako težak poduhvat.
Dječak imena Fin jako je zavolio svog ljubimca Brutusa. Pas, inače, spava pored kreveta malenog dječaka, ali Fin, čini se, nije želio spavati sam pa je odlučio da će mu se pridružiti.
Ukoliko se loše spavanje nastavi kroz duži period, to može negativno da utiče na svakodnevne aktivnosti koje obavaljamo, ali i na naše zdravlje.
Svi znamo da je od sedam do devet sati optimalna količina sna. Toliko vam je potrebno da se osjećate odmornim, da se oporavite i da dopustite sistemu za varenje da obavi svoj posao.
Većina ljudi čim se probude uzimaju mobitel u ruke. To ne uključuje samo isključivanje alarma, već još u polusnu provjeravamo društvene mreže i vijesti.
Čest problem roditelja je da ubijede dijete da je vrijeme za spavanje.
Ako ste se ikada zapitali da li je dobro spavati sa čarapama na nogama, istraživanja pokazuju da je određene zdravstvene koristi zaista moguće dobiti ukoliko se prije lijeganja u krevet obujemo.
Taman kada se roditelji opuste jer je prošao period navikavanja njihovih naslJednika na predškolsku ustanovu, nemali broj njih baš kada misli da je najteže prebrodio, čuje reči:
Društvo fiziologa objavilo je novo istraživanje koje sugeriše kako svakodnevni obrasci spavanja mogu uticati na vaše fizičko zdravlje i pogoršati ga.
