Želim da razumijem: zašto sam tako reagovao, da li je to bilo “iz mene” ili rezultat dužeg psihičkog pritiska i zlostavljanja (3 godine)? Da li je to neki vid emocionalnog psihičkog maltretiranja kada se iznova i iznova moraš “pravdati” za iste stvari? Kako da se oslobodim te krivice na zdrav način?
Odgovor:
Poštovani Marko,
Hvala Vam što ste podijelili svoje iskustvo I osjećaje. To nije lako i pokazuje Vašu hrabrost i spremnost da se suočite s onim što se desilo. Na osnovu onoga što ste opisali, česta i intenzivna ljubomora, stalne optužbe bez osnova i potreba da se neprekidno pravdate, mogu biti znaci emocionalnog psihičkog zlostavljanja. Kada neko iznova dovodi drugu osobu u stanje sumnje, straha ili osjećaja da mora stalno objašnjavati svoje postupke, to zaista stvara jak psihički pritisak. Takav pritisak tokom vremena može da naruši samopouzdanje i dovede do emocionalnog i fizičkog iscrpljivanja.
Vaša reakcija u takvim situacijama, uključujući i trenutke kada ste fizički reagovali, ne znači da ste Vi po prirodi nasilna osoba. Reakcija na dugotrajni stres i osjećaj nemoći često izlazi iz nas kada se nađemo u okruženju koje nas stalno drži pod tenzijom. Nažalost, to ne umanjuje težinu fizičkog konflikta, ali pomaže da razumijete da to nije bila spontana želja za agresijom, već rezultat akumuliranog stresa i osjećaja da nemate drugog izlaza.
Krivica koju sada osjećate je očekivana, jer ste svjesni da su takvi ispadi pogrešni. Ali ta krivica može biti i štetna ako se u njoj zaglavite. Prvi korak ka oslobađanju je da prihvatite odgovornost za svoje postupke, ali i da prepoznate da ste bili pod snažnim uticajem emocionalnog pritiska. Razgovor s psihijatrom može Vam pomoći da detaljno obradite svoja osjećanja i razumijete šta se tačno dešavalo u tim trenucima.
Iz mog iskustva u psihijatriji, farmakoterapija, kada je potrebna, može značajno pomoći u smanjenju anksioznosti, napetosti i emotivnih ispada koji nastaju zbog dugotrajne izloženosti stresu. Uz lijekove, psihoterapijski rad može dodatno pomoći u učenju zdravijih načina nošenja s konfliktima, ali često tek kada se stabilizuje unutrašnje stanje kroz medikamente.
Pored stručne pomoći, važno je da razgovarate s ljudima kojima vjerujete, da se ne izolujete i da pokušate razviti nove obrasce reagovanja u stresnim situacijama. Oprostiti sebi nije lak proces, ali je moguć kada shvatite da ste u toj vezi i Vi bili povrijeđeni. Rad na sebi I iskreno prihvatanje svoje uloge bez prebacivanja isključive krivice na sebe može Vam donijeti olakšanje.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.