Iako se joga tradicionalno doživljava kao fizička disciplina i način za opuštanje, savremena istraživanja pokazuju da njen uticaj seže mnogo dublje do samih struktura mozga koje regulišu pažnju, emocije i stres.
Redovno vježbanje joge ne mijenja samo tijelo, već i način na koji mozak funkcioniše, obrađuje informacije i reaguje na izazove.
Studije objavljene u časopisima poput Frontiers in Human Neuroscience i Psychiatry Research: Neuroimaging pokazuju da praktikovanje joge dovodi do povećanja sive mase u područjima mozga odgovornim za koncentraciju, pamćenje i emocionalnu regulaciju, posebno u prefrontalnom korteksu i hipokampusu. Upravo te regije često su oslabljene kod osoba koje pate od hroničnog stresa ili anksioznosti.
Jedan od najvažnijih mehanizama kroz koje joga djeluje jeste smanjenje aktivnosti amigdale – dijela mozga koji pokreće reakciju straha i stresa.
Kada je amigdala stalno aktivna, tijelo se nalazi u stanju pripravnosti, što dovodi do hroničnog lučenja kortizola. Vježbe disanja (pranayama), meditacija i usporeni pokreti joge pomažu da se taj odgovor ublaži i aktivira parasimpatički nervni sistem, poznat kao sistem „odmora i oporavka“.
Istraživanje sa Harvard Medical School pokazalo je da samo osam sedmica redovne prakse joge i meditacije dovodi do mjerljivih promjena u strukturi mozga: povećava se debljina možane kore u regijama odgovornim za pažnju i introspekciju, dok se smanjuje gustina sive mase u amigdali – što direktno korelira sa manjim doživljajem stresa.
Pored toga, joga poboljšava neuroplastičnost – sposobnost mozga da stvara nove neuronske veze. To znači da mozak postaje „fleksibilniji“ i otporniji na stres, što objašnjava zašto ljudi koji redovno vježbaju jogu često opisuju osjećaj smirenosti i jasnoće misli.
Kako joga utiče na mozak kroz pažnju i svjesnost
Na kognitivnom nivou, joga trenira mozak da ostane prisutan u trenutku. Tokom izvođenja asana ili disanja, pažnja je usmjerena na pokret i senzacije tijela, što smanjuje lutanje misli i automatske reakcije. Ova praksa aktivira prednji cingularni korteks – regiju koja ima ključnu ulogu u fokusiranju pažnje i emocionalnoj kontroli.
Studije sa University of Illinois i National Institutes of Health (NIH) otkrile su da osobe koje praktikuju jogu imaju bolje rezultate na testovima pažnje, brže donose odluke i lakše prepoznaju sopstvene emocionalne reakcije. Drugim riječima, joga ne samo da smiruje um, već ga i „trenira“ – baš kao što fizička aktivnost jača mišiće.
Uz to, redovno praktikovanje joge povećava nivo gama-aminobutirne kiseline (GABA) u mozgu, neurotransmitera koji umanjuje nervnu napetost. Nizak nivo GABA povezuje se sa anksioznošću i depresijom, pa ovakav efekat joge ima i terapijski značaj, piše Ljepota i Zdravlje.
Savremena nauka potvrđuje ono što su drevni učitelji znali vijekovima – joga istovremeno jača tijelo i um.
Kroz promjene u moždanim strukturama, poboljšanje koncentracije i regulaciju emocija, ona pomaže mozgu da postane stabilniji, smireniji i otporniji. Redovna praksa ne mora biti duga – i 15 minuta joge dnevno može dugoročno smanjiti stres, poboljšati pamćenje i povećati osjećaj unutrašnje ravnoteže.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.