Opasnost kuca srcem mladih u BiH: Doktorka otkriva šta ih najviše ugrožava

Iako se često vjeruje da bolesti srca pogađaju uglavnom starije, ljekari upozoravaju da su sve češće pogođeni i mladi.

Nezdrava ishrana, stres, fizička neaktivnost, pušenje i poremećen ritam sna samo su neki od faktora koji, upozorava prof. dr Amra Macić-Džanković, ozbiljno ugrožavaju zdravlje srca i krvnih sudova.

Uoči Svjetskog dana zdravlja, prof. dr Amra Macić-Džanković govorila je o tome koliko su kardiovaskularne bolesti ozbiljan problem u BiH, zašto sve više mladih ima probleme sa srcem, koji simptomi se najčešće zanemaruju i šta građani mogu učiniti kako bi zaštitili svoje zdravlje.

Ozbiljan problem koji ne jenjava

Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, kako u Bosni i Hercegovini, tako i globalno.

– Uprkos velikom razvoju kardiologije na svim poljima, smrtnost ostaje visoka i gotovo polovina svjetske populacije umire od kardiovaskularnih bolesti – prof. dr Amra Macić-Džanković

Dodaje da incidenca ne opada, posebno posljednjih godina, a tome doprinose sedentarni način života, epidemija gojaznosti, slabija fizička aktivnost, posebno kod mlađih osoba, upotreba raznih opojnih sredstava, pušenje, konzumacija energetskih pića, kao i neredovan i poremećen ritam sna.

Sve više mladih s visokim rizikom

Posebno zabrinjava to što se granica obolijevanja sve više pomjera prema mlađoj populaciji.

– Broj kardiovaskularnih bolesnika ostaje konstantno visok, uz spuštanje godina starosti obolijevanja i pojave riziko-faktora. Sve više mladih osoba su hipertoničari, dijabetičari, gojazne osobe sa lošim navikama ishrane, aktivnosti, pušenja i neredovnog sna – ističe doktorica.

Takve navike, uz svakodnevni stres kojem su ljudi izloženi, značajno utječu na zdravlje srca i krvnih sudova.

– Zbog toga često u praksi susrećemo mlade ljude sa više riziko-faktora, a bez pozitivnog porodičnog opterećenja, koji u mladim godinama dožive kardiovaskularni incident – upozorava.

Posebno naglašava učestalu pojavu srčanog udara, ali i moždanih udara, koji često ostavljaju ozbiljne posljedice po zdravlje, radnu sposobnost i kvalitet života.

Loša ishrana i stres ostavljaju posljedice

Na pitanje koliko stil života utječe na zdravlje srca, odgovor je, kaže, vrlo jasan: presudno.

– Preporuke za adekvatnu ishranu obuhvataju manje, česte obroke i mediteransku dijetu, više svježeg voća i povrća, mlado, bijelo meso i sireve, te unos veće količine tečnosti, najbolje vode – prof. dr Amra Macić-Džanković.

Ističe da treba izbjegavati zaslađene napitke i sokove, masnu, prerađenu i brzu hranu, crveno meso, kao i slane, dimljene i suhomesnate proizvode.

– Treba forsirati manje obroke, bez obilnih večera, uz dosta tečnosti i fizičke aktivnosti – dodaje doktorica.

Zašto je visok krvni pritisak “tihi ubica”?

Hipertenzija, odnosno povišen krvni pritisak, danas se javlja i kod sve mlađih osoba, a dodatni problem je što često ostaje neprepoznata.

– Hipertenzija odnosno povišen krvni pritisak pojavljuje se u sve mlađoj populaciji, često neprepoznat i neadekvatno tretiran, sve do prvog incidenta. S pravom ga zovemo tihi ubica – kaže doktorica.

Objašnjava da su simptomi često blagi i nespecifični.

– Nerijetko se pojavljuju samo minimalne subjektivne tegobe, obično glavobolja, lagani pritisak u grudima i osjećaj preskakanja srca, te zujanje u ušima – navodi doktorica.

Zbog toga mladim ljudima posebno preporučuje preventivne kontrole.

– Savjetujem mladim ljudima da kontrolišu krvni tlak te obavljaju preventivne preglede, jer se komplikacije mogu spriječiti ili odgoditi, ali se terapija mora započeti i uzimati na vrijeme – poručuje doktorica.

Simptomi koje ljudi prečesto ignorišu

Jedan od najvećih problema je, smatra, to što mnogi prve simptome ne shvate ozbiljno.

– Naša populacija često ignoriše prve, upozoravajuće simptome, posebno pojavu zamora, lagani bol u grudima u toku opterećenja, kao i nelagodu, pojavu boli nakon obroka ili pri izlasku na hladan vazduh – upozorava doktorica.

Dodaje da tegobe nekada mogu biti jedva izražene, ali da uprkos tome mogu biti najava ozbiljnog kardiovaskularnog incidenta.

– Iradijacija boli prema vratu, rukama, leđima ili gornjem stomaku, ponekada popraćena i mučninom te povraćanjem, mogu biti znaci bolesti krvnih sudova srca i predznak narednih dešavanja – ističe.

Najčešći uzroci infarkta

Govoreći o uzrocima infarkta, prof. dr Amra Macić-Džanković naglašava da je riječ o kombinaciji više faktora.

– Najčešći uzroci infarkta su stres i kumulativni efekat rizičnih faktora, u kojima bih značajno mjesto dala gojaznosti i sedentarnom načinu života, posebno kod menadžera – kaže.

Među čestim uzrocima navodi i neprepoznatu hipertenziju, pušenje, dijabetes i povećane masnoće u krvi.

– Posebno holesterol, koji se također mora liječiti već od mlađe dobi – prof. dr Amra Macić-Džanković.-

Ko je najugroženiji?

Iako se često vjeruje da su bolesti srca rezervisane za starije, doktorica upozorava da su ugrožene sve starosne grupe.

– Ugrožene su sve starosne dobi. Starije osobe imaju starije krvne sudove, ali i razvijen kolateralni krvotok, zbog čega je ishod infarkta obično sa manje posljedica. Zato su mlađi ljudi izloženi masivnijim infarktima, skloniji su zloćudnim poremećajima ritma i često imaju lošiji ishod ili umiru iznenada – upozorava doktorica.

Sjedilački način života povećava rizik

Nedostatak fizičke aktivnosti dodatno povećava rizik od obolijevanja.

– Sjedilački način života i slaba fizička aktivnost također pojačavaju rizik, posebno kod mladih pacijenata koji su pod stalnim stresom, imaju loš san ili su gojazni – kaže doktorica.

Ističe da promjena životnih navika može donijeti značajno poboljšanje i smanjiti rizik.

Infarkt često ne počinje dramatično

Prvi simptomi infarkta nisu uvijek jaki i prepoznatljivi, zbog čega ih mnogi zanemare.

– Prvi simptomi infarkta često ostaju neprepoznati, posebno u grupi dijabetičara. Javlja se samo lagani bol u grudima, znojenje, ponekada bol u lijevom ramenu ili lijevoj ruci, a ako je infarkt zadnjeg zida – atipični bol u leđima, bol u želucu i nagon na povraćanje”, pojašnjava doktorica.

Posebno upozorava na dijabetičare, kod kojih simptomi mogu biti znatno blaži.

– Dijabetičari imaju tzv. autonomnu polineuropatiju i poremećen osjećaj boli, pa tegobe mogu biti izrazito blage – ističe.

Veliki problem u praksi predstavlja i to što se pacijenti ljekaru javljaju tek kada stanje postane ozbiljno.

– Često se dešava da pacijenti ne stignu na vrijeme, tegobe ostanu neprepoznate, odbijaju otići na pregled ili u bolnicu, pa izgube dragocjeno vrijeme za primarnu koronarnu intervenciju koja spašava mišić i smanjuje veličinu infarkta i kasnije komplikacije – upozorava.

Dodaje da među tim komplikacijama posebno prednjači pojava srčane insuficijencije.

Zablude koje mogu biti opasne

Doktorica upozorava i na niz pogrešnih uvjerenja o zdravlju srca.

– Najčešće zablude o zdravlju srca su da bolest napada samo starije osobe i da oni koji nemaju tegobe imaju zdravo srce, a bol u grudima nije jedini znak srčane bolesti – kaže.

Naglašava da kardiovaskularne bolesti pogađaju i muškarce i žene, te da žene često imaju lošiji ishod uprkos liječenju.

Holesterol je bitan i mora se smanjiti adekvatnom terapijom jer je značajan riziko-faktor za ove bolesti. I umjerena fizička aktivnost, a ne ona maksimalna i iscrpljivanje, ima značajan preventivni učinak, savjetuje doktorica, prenosi N1.

Poruka građanima: Male promjene znače mnogo

Za kraj, povodom Svjetskog dana zdravlja, profesorica šalje jednostavnu, ali važnu poruku građanima.

“Moja poruka je da je zdravlje vašeg srca uglavnom u vašim rukama, male promjene u svakodnevnim navikama mogu spriječiti većinu kardiovaskularnih bolesti”, zaključuje prof. dr. Amra Macić-Džanković.