Ishrana

Roštilj, pivo i vrućina: Kombinacija koja opterećuje srce i organizam tokom tropskih temperatura

Na +38 stepeni pogrešan ručak radi protiv vas, a većina Srba ga svjesno bira svako ljeto.

MESO na roštilju
FOTO: SRPSKAINFO

Masna svinjetina sa roštilja, ledeno pivo i hladna lubenica poslije obroka djeluju kao osvježenje, ali ishrana tokom vrućina tu pravi najveću grešku.

Dok vi mislite da ugađate sebi, želudac vodi pravi rat. Krv odlazi u stomak da svari teško meso, umjesto da hladi tijelo. Srce počinje da pumpa kao ludo. Ljekari iz bolnica Sahyadri upozoravaju da teški obroci na tropskim temperaturama bukvalno griju organizam iznutra.

Zašto vas teški ručak na vrućini gura u crvenu zonu

Tijelo na +38 već radi prekovremeno samo da bi vas održalo na 37 stepeni. Ubacite šniclu od 300 grama i varenje uspori, a stomak se naduje. Teška hrana stvara dodatnu unutrašnju toplotu, pa umjesto da se rashladite, vi se kuvate iznutra. Otud umor poslije ručka, gorušica i osjećaj da vam je vrelina udvostručena.

Roštilj i prženo: Ono što najduže muči želudac

Masno i prženo razgrađuje se sporije, ponekad i nekoliko sati. Tu spada klasičan srpski ljetnji jelovnik: svinjski vrat, pljeskavice, čips uz pivo i gotova industrijska jela puna konzervansa. Što duže hrana stoji u stomaku, to više toplote vaš sistem proizvodi. Zamijenite jedan masan obrok hladnom salatom sa integralnim hljebom i razlika se oseti za sat vremena.

Pročitajte još

Šta je najgori izbor za ručak na visokim temperaturama

Najgori izbor je kombinacija masnog crvenog mesa, soli i alkohola na praznom stomaku. Takav ručak ubrzava gubitak tečnosti, podiže tjelesnu temperaturu i opterećuje srce baš kad mu je najteže.

Pivo, kafa i so: Izazivaju vašu hidrataciju

Ledeno pivo na vrućini nije osvježenje, već diuretik koji vas isušuje brže nego što mislite. Alkohol tjera bubrege da izbacuju vodu i remeti tijelu sposobnost da reguliše temperaturu, pa stiže vrtoglavica. So radi sličnu štetu. Kisela zimnica, slane grickalice i industrijski proizvodi pojačavaju žeđ i vežu vodu, pa se javlja nadutost.

Kofein dobija lošiju reputaciju nego što zaslužuje. Prema studiji objavljenoj u časopisu „PLOS ONE“, istraživanje o uticaju kafe na ravnotežu tečnosti pokazuje da umjerene količine kafe ne izazivaju dehidrataciju kod redovnih konzumenata. Problem nastaje kad popijete pet jakih kafa i nijednu čašu vode. Tri šoljice dnevno nisu opasne, prekomeran unos uz nervozu i nesanicu na vrućini jeste, prenosi Krstarica.

Šta staviti na sto umjesto teškog mesa

Lagan i hidrirajući obrok ne znači dosadan tanjir. Tijelo leti traži vodu, lake proteine i hladne namirnice koje ne prave dodatnu toplotu.

Lubenica, pomorandže i drugo voće bogato vodom

Sočivo, pasulj i mahunarke umjesto velike porcije crvenog mesa

Jela na bazi jogurta i kisela mleka koja smiruju varenje

Svježe salate i hladne supe od povrća

Voda sa kriškom limuna ili kokosova voda vraćaju elektrolite bolje od bilo kog gaziranog soka. Zaslađena pića dignu energiju na pet minuta, pa vas obore u još veći umor i žeđ.

Ako imate problem sa pritiskom, bubrezima ili štitnom žlezdom, proverite sa svojim ljekarom kako da ishrana tokom vrućina bude prilagođena vama. A sad iskreno, koje od ovih jela vi ne biste izbacili sa stola ni po +40 stepeni?