Njenu osnovu čine integralne žitarice poput raži, ovsa i ječma, obilje voća i povrća, naročito bobičastog i korenastog, mahunarke, masna riba poput lososa, haringe i skuše, kao i mlečni proizvodi sa manjim udelom masti.
Istovremeno se preporučuje ograničen unos crvenog i prerađenog mesa, slatkiša, zasićenih masti i industrijski prerađene hrane.
Kako izgleda jedan dan baltičke ishrane?
Ovaj plan je primer kako se principi baltičke dijete mogu prilagoditi namirnicama koje su lako dostupne i kod nas.
Doručak
ovsena kaša kuvana u vodi ili mleku sa manjim udjelom masti
šaka borovnica, malina ili drugog sezonskog bobičastog voća
kašičica mljevenog lana ili oraha
Užina
jabuka ili kruška
čaša jogurta sa manjim udijelom masti
Ručak
pečeni losos, skuša ili druga masnija riba
kuvani ječam ili integralni pirinač
salata od kupusa, mrkva i cvekle začinjena biljnim uljem
Užina
šaka neslanih badema ili lješnika
Večera
čorba od sočiva ili pasulja
parče integralnog raženog hljeba
zelena salata sa krastavcem i paradajzom
Za osobe koje žele jednostavniju varijantu, dovoljno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila:
integralne žitarice najmanje 2–3 puta dnevno
riba 2–3 puta nedjeljno
voće i povrće u svakom obroku
mahunarke najmanje dva puta nedjeljno
crveno i prerađeno meso što ređe
biljna ulja umjesto putera i masti
Zdravstvene koristi
Brojna istraživanja ukazuju da ovakav način ishrane može imati pozitivan uticaj na zdravlje srca i metabolizam. Veća privrženost baltičkoj dijeti povezuje se sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, kao i sa nižim nivoom LDL („lošeg“) holesterola, nižim krvnim pritiskom i lakšim održavanjem zdrave tjelesne težine.
Ipak, naučnici ističu da, iako su rezultati ohrabrujući, još nema dovoljno dokaza da bi se sa sigurnošću moglo tvrditi da je upravo ovaj način ishrane direktan uzrok svih uočenih zdravstvenih koristi, prenosi News-medical.net, Zdravlje.Kurir.rs.
Dobra vijest je da nije neophodno živeti u nordijskim zemljama kako biste primijenili principe baltičke dijete. Suština ovog obrasca ishrane nije u tačno određenim namirnicama, već u izboru kvalitetne, što manje prerađene hrane. To znači da prednost treba dati integralnim žitaricama umjesto bijelom brašnu, češće birati ribu i mahunarke kao izvor proteina, svakodnevno jesti voće i povrće, koristiti biljna ulja bogata nezasićenim mastima i ograničiti unos prerađenog mesa, slatkiša i zasićenih masti.
Upravo ovi principi, koji su zajednički i drugim zdravim obrascima ishrane poput mediteranske dijete, mogu doprinijeti dugoročnom očuvanju zdravlja srca, krvnih sudova i metabolizma.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.