Dok su mnogi vjerovali da je svaki sat viška ispred ekrana korak bliže katastrofi, istina je potpuno drugačija. Zapravo, pojedine igrice mogu čak i da poboljšaju kognitivne sposobnosti kod mladih.
Nova studija, koju su sproveli istraživači sa uglednog Privatnog univerziteta Karl Landštajner (KL Krems), bacila je potpuno novo svjetlo na ovaj problem.
Naučnici upozoravaju da ključni problem nije u tome koliko vremena dijete provede zavaljeno u fotelju sa kontrolerom u rukama, već gubitak kontrole nad igranjem.
Ono što zapravo izaziva poremećaje i ugrožava mentalni razvoj jeste takozvani poremećaj igranja internet igrica (Internet Gaming Disorder). Kada igranje postane kompulzivno i pređe u zavisnost, tada nastaju ozbiljni problemi koji pogađaju i govor i razmišljanje.
Tinejdžeri kod kojih su zabilježeni simptomi ovog poremećaja pokazali su znatno lošije rezultate na testovima. Kod njih su direktno pogođeni:
logičko razmišljanje,
jezičke sposobnosti,
razumijevanje brojeva,
dugoročno pamćenje,
prostorna orijentacija.
Dakle, psihička zavisnost, a ne sam sat na časovniku, jeste ono što razbolijeva djecu.
Istraživanje je donijelo još jedno veliko iznenađenje za sve roditelje – nisu sve igrice iste, a neke su čak i izuzetno korisne.
Pokazalo se da strategije i igre uloga (RPG) imaju fantastičan uticaj na mozak, jer se često povezuju sa boljim logičkim i jezičkim vještinama kod tinejdžera.
Sa druge strane, opasnost vreba na drugom mjestu.
Kod djece koja biraju brze akcione igre, poput popularnih pucačina, naučnici su zabilježili znatno učestalije znake problematičnog ponašanja i zavisnosti, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.