Najveći neprijatelj uspjeha: Kako prepoznati i pobijediti samosabotažu

Ovi obrasci nisu znak slabosti, već duboko ukorijenjeni psihološki mehanizmi zaštite. Naš podsvjesni um ne razlikuje stvarnu opasnost od emocionalne nelagode, poput straha od neuspjeha, odbacivanja ili čak uspjeha. Zato, paradoksalno, sami sebi postajemo prepreka.

Samosabotaža je nesvjesno ponašanje ili misaoni obrazac kojim osoba, iako iskreno želi ostvariti određeni cilj, sama sebe (najčešće podsvjesno) ometa u njegovom postizanju – unutarnji konflikt između svjesne želje i nesvjesne potrebe da ostanemo u „poznatom“ i „sigurnom“ prostoru, čak i ako je taj prostor ograničavajući ili disfunkcionalan,prenosi ljepotaizdravlje.hr .

Podsvjesni um ne razlikuje stvarnu opasnost od ‘emocionalne nelagode’ (poput straha od neuspjeha), te stvara mehanizme „zaštite“ koji nas sabotiraju – iako radimo na cilju koji svjesno želimo ostvariti.

Kolumna od Spiritual Business Coach Danijele Jokić Vaislay donosi uvid u psihologiju samosabotaže i obrasce koji nas nesvjesno koče u ličnom i profesionalnom rastu, te otkriva zašto sami sebe sabotiramo i kako prevazići unutrašnje blokade koje nas vraćaju na “sigurno”.

Upper limiting (‘Gornja granica’) je pojam koji je popularizovao Gay Hendricks u knjizi “The Big Leap”, koji govori o nesvjesnim gornjim granicama koje sami sebi postavljamo (na primjer, kada počnemo ostvarivati više od onoga što nam je poznato javljaju se prepreke i podsvjesni negativni obrasci poput sumnje u sebe, naglog pada motivacije ili emocionalnih blokada, koje nas nesvjesno vraćaju na sigurni i poznati nivo uspjeha ili sreće.

Najčešći oblici samosabotaže

Samosabotaža se može manifestirati na različite, često vrlo suptilne načine:

Prokrastinacija – odgađanje obaveza i zadataka, čak i kada znamo da su važne.

Gubitak fokusa i motivacije – nagli pad volje ili energije u ključnim momentima – kada trebamo raditi na ciljevima.

Perfekcionizam – poriv da sve bude savršeno i bolje , ne završavamo projekte i ne objavljujemo kreativni rad jer stalno nešto prepravljamo, usavršavamoi tako odlažemo završetak projetka ili zadatka

Psihosomatski simptomi – iznenadna iscrpljenost, pospanost, zijevanje ili fizički simptomi poput glavobolje ili bolova u tijelu, u trenutku kada trebamo prezentovati, kreirati sadržaje, učiti ili raditi na biznisu ili nekom cilju

Otpor ka promjeni – počnemo novu zdravu rutinu, projekt ili poslovnu ideju, ali se ubrzo vraćamo starim obrascima ponašanja (na primjer, nakon nekoliko dana ili sedmica zdrave ishrane, dobijamo nekontrolisan poriv za nezdravom hranom

Psihološke teorije samosabotaže

Naše tijelo i podsvjesni um često biraju poznatu nelagodu umjesto nepoznatog potencijala, promjene ili uspjeha  da bi nas zaštitili  iako nas to sabotira u (svjesnom i željenom) ostvarivanju želja i ciljeva.

 Psihologija objašnjava samosabotažu kroz nekoliko teorijskih okvira:

Kognitivno-bihevioralna teorija navodi da su obrasci samosabotaže naučeni kroz iskustva i uvjerenja iz prošlosti, često povezani s niskim samopouzdanjem ili strahom od neuspjeha.

Teorija samopotvrđivanja sugeriše da osoba nesvjesno održava poznate obrasce ponašanja i uvjerenja, kako bi potvrdila vlastitu percepciju svijeta i sebe

Psihodinamički pristupi povezuju samosabotažu s nesvjesnim konfliktima, poput straha od uspjeha ili osjećaja da nismo vrijedni cilja koji želimo ostvariti.

Transgeneracijski obrasci odnose se na ponašanja, uvjerenja ili emocionalne reakcije koje se nesvjesno prenose iz generacije u generaciju unutar porodice koje podsvjesno nasljeđujemo i ponavljamo.

Kako prepoznati samosabotažu

Kako biste osvijestili obrasce samosabotaže, možete napravite refleksiju na sljedeća pitanja:

Koje situacije ili ciljevi u vašem životu se često odgađaju?

Kakav je vaš unutrašnji (misaoni) govor kada pokušavate napraviti promjenu – podržava li vas ili vas sabotira?

Postoje li negativni obrasci’koje ponavljate u profesionalnom životu ili poslovnim projektima, gdje nesvjesno možda sabotirate svoj uspjeh?

Primjećujete li fizičke simptome kada trebate raditi na vašim ciljevima ili procezu pozitivnih promjena (iscrpljenost, glavobolja, bolno grlo i gubitak glasa, pospanost…)?

Da li vas perfekcionizam i samokriticizam sabotiraju u uspjehu ?

Osvještavanje mehanizama samosabotaže je prvi korak u ovom procesu – svjesno posmatranje naših navika i obarazaca ponašanja i razmišljanja kada radimo na ostvarenju želja i ciljeva, kao i vođenje dnevnika mogu nam pomoći da prepoznamo (podsvjesne) limitirajuće obrasce ponašanja i razmišljanja. Rad sa psihologom ili terapeutom takođe mogu biti od velike pomoći.

Svjesno prepoznavanje i oslobađanje od obrazaca samosabotaže omogućava nam da brže i lakše ostvarimo ciljeve koje zaista želimo.