Izbacujemo omiljene namirnice, uvodimo stroga pravila i pokušavamo da se preko noći hranimo „savršeno“. Međutim, upravo takav pristup često vodi u odustajanje i povratak starim navikama kaže dr Veroslava Stanković, dijetolog.
Najčešće greške u ishrani
Ona ističe da je najčešća greška kada pokušavamo da se hranimo zdravije jeste razmišljanje po principu „sve ili ništa“.
– Mnogi ljudi naglo izbace hljeb, tjesteninu, voće, mliječne proizvode ili čitave grupe namirnica. Takav restriktivan režim najčešće nije moguće održavati, pa se brzo vraćaju starim navikama – objašnjava sagovornica i navodi još nekoliko čestih grešaka:
* uvjerenje da je sve sa oznakom „fit“, „bio“ ili „bez šećera“ automatski zdravo* prevelike porcije nutritivno kvalitetnih, ali energetski bogatih namirnica* nedovoljan unos proteina, povrća i dijetnih vlakana* preskakanje obroka, koje često vodi večernjem prejedanju* zanemarivanje sna, stresa, fizičke aktivnosti i hidratacije* kopiranje tuđeg jelovnika bez uvažavanja sopstvenih potreba i zdravstvenog stanja
Zdrava ishrana nije kratkoročna dijeta
Zdrava ishrana ne podrazumjeva savršenstvo, stroge zabrane niti kratkotrajan režim.
– To je uravnotežen i individualno prilagođen način ishrane koji možemo dugoročno da održavamo. Umjesto naglih zabrana, mnogo je važnije napraviti promjene koje su realne i koje možemo da zadržimo mjesecima i godinama. Upravo dosljednost, a ne savršenstvo, predstavlja osnovu održivih zdravih navika, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.