Ali problem sa kaznom je što stvara strah, a strah može dovesti do još više laganja. Sjetite se posljednjeg puta kada ste vi slagali. Koja emocija vas je tada vodila? Strah, sram, krivica? Ako biste znali da će vaša iskrenost biti prihvaćena sa empatijom umjesto ljutnje, da li biste i dalje osećali potrebu da krijete istinu?
Alisa Blesk Kembel je cijelu svoju karijeru posvetila obrazovanju roditelja i nastavnika o razvoju djeteta u ranom uzrastu. Ona sada za CNBC savjetuje šta treba roditelji da rade ako uhvate svoju djecu u laganju.
Preoblikujte pojam laganja
– Laganje kod djece je razvojno normalno. Zapravo, to je znak da njihov mozak razvija sposobnost planiranja, rešavanja problema i zamišljanja različitih ishoda. Upravo te veštine pokreću učenje i kreativnost. Istraživači to nazivaju izvršnom funkcijom u akciji – istakla je.
Drugim riječima, laganje je razvojni korak, a ne moralni neuspjeh. Djeca mogu lagati iz različitih razloga: da izbjegnu kaznu, da se nose sa društvenim stresom, zbog loše kontrole impulsivnosti ili da zaštite svoju nezavisnost.
„Kada razumijete ‚zašto‘, možete odgovoriti na potrebu koja stoji iza tog ponašanja, a ne samo na samo ponašanje.“
Reagujte sa osjećajem sigurnosti, a ne srama
„Kada dijete laže, vaš instinkt može biti da ga ispravite, grdite ili kaznite. Umjesto toga fokusirajte se na to da iskrenost učinite sigurnom“, kaže Alisa i predlaže sledeće fraze kao primarne:
„Ne ljutim se na tebe. Osjećam zabrinutost zbog onoga što se dogodilo jer želim da budeš siguran. Hajde da pričamo o tome kako bi stvari mogle ići drugačije.“
„Volim te i kada praviš greške. Bezbjedno je da mi kažeš istinu.“
„Da li se plašiš da mi kažeš jer misliš da ću se naljutiti? [Pauza.] U redu je da se osjetim teško. Mogu da se smirim da bih ti pomogla.“
„Želim da se osećaš sigurno kada mi kažeš istinu. Slušaću te i uvek možemo zajedno riješiti probleme.“
Svaka od tih rečenica šalje jasnu poruku da je dijete sigurno, čak i kada pogreši.
Otkrijte stres koji stoji iza laži
„Uzmimo ovaj primjer: djevojčica od 12 godina ima telefon koji smije da koristi sat vremena poslije škole. NJena mama otkriva da je ona potajno vratila telefon u svoju sobu i lagala o tome. Kada mama mirno pita zašto, djevojčica priznaje da je željela da uskladi odeću sa prijateljicom i nije želela da je razočara.“
Mama je mogla da se fokusira na kršenje pravila. Umjesto toga rekla je: „Hvala ti što si bila iskrena. Razumijem te. Sećam se da sam i ja željela da se uklopim sa odećom svojih prijateljica. Pravilo od jednog sata i dalje važi, ali sledeći put samo mi reci. Radije ću ti dati još pet minuta nego da moraš da kriješ istinu.“
Odgovarajući povezanošću umjesto kontrolom, mama je sačuvala povjerenje i naučila kćerku da iskrenost vodi ka razumijevanju, a ne kazni.
Izgradite kulturu iskrenosti
Čak i u domu u kom vlada povjerenje djeca će ponekad lagati. To jednostavno znači da još uvijek uče.
Da biste ojačali iskrenost kod kuće:
Normalizujte greške. Djeca govore istinu kada se ne plaše srama.
Potvrdite njihove emocije. Rečenica „Razumijem zašto si se osjećala nervozno da mi kažeš“ mnogo znači.• Smireno ponovite očekivanja. Granice mogu da postoje zajedno sa empatijom.
Ostanite fleksibilni. Kada dijete vidi da se prilagođavate, ono uči da iskrenost donosi rezultate, prenosi Stil.
„Što se vaše dijete više osjeća sigurno sa vama, veća je vjerovatnoća da će željeti da bude iskreno i da vam se obrati čak i kada je teško.“
Dakle, umjesto da pitate: „Kako da sprečim svoje dijete da laže?“, pitajte: „Od čega moje dijete pokušava da se zaštiti ovom laži?“ Odgovarajte sa empatijom. Održavajte vrata za iskrenost otvorenim. Tako se gradi povjerenje koje traje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.