Stručnjaci upozoravaju da odgovor nije jednostavan i da odluka zavisi od zrelosti djeteta, porodičnih okolnosti i načina na koji će uređaj biti korišćen. Ipak, pojedina istraživanja ukazuju na to da prerano uvođenje pametnog telefona može biti povezano sa određenim rizicima po mentalno i fizičko zdravlje.
Jedna studija objavljena u časopisu Američke akademije za pedijatriju analizirala je moguće posljedice kod djece koja su prvi pametni telefon dobila prije 12. godine života i izdvojila nekoliko oblasti koje posebno zabrinjavaju stručnjake.
Veći rizik od problema sa mentalnim zdravljem
Pametni telefoni danas nisu samo sredstvo za pozive i poruke. Većina vremena provedenog na njima odnosi se na društvene mreže, kratke video-snimke i različite digitalne sadržaje koji neprestano privlače pažnju.
Psiholozi upozoravaju da stalno poređenje sa drugima, pritisak društvenih mreža i neprekidan priliv obavještenja mogu povećati nivo stresa kod djece i adolescenata. Kod pojedine djece to može biti povezano sa većim rizikom od razvoja simptoma anksioznosti ili depresije, posebno ako vrijeme provedeno uz ekran postane dominantan način provođenja slobodnog vremena.
Roditeljima je često teško da procijene kroz kakve digitalne sadržaje njihovo dijete prolazi i koliko oni utiču na njegovo raspoloženje i samopouzdanje.
Manje kretanja i veći rizik od gojaznosti
Istraživanja pokazuju da djeca koja provode više vremena uz ekran često provode manje vremena u fizičkoj aktivnosti.
Jedna studija iz 2023. godine ukazala je na povezanost između najmanje dva sata dnevnog korišćenja mobilnog telefona i lošijih pokazatelja opšteg zdravlja, uključujući veću učestalost gojaznosti.
To ne znači da je telefon direktan uzrok viška kilograma, već da vrijeme provedeno uz ekran često zamjenjuje igru napolju, sport i druge oblike kretanja. Osim toga, djeca nerijetko jedu dok gledaju u ekran, pa teže prepoznaju osjećaj sitosti.
Kvalitet sna može biti narušen
Jedna od najčešće pominjanih posljedica prekomjernog korišćenja telefona jeste lošiji san.
Plava svjetlost ekrana može otežati lučenje melatonina, hormona koji pomaže organizmu da se pripremi za spavanje. Ako se tome doda uzbuđenje zbog sadržaja koji djeca gledaju neposredno pred odlazak u krevet, uspavljivanje može biti znatno teže.
Stručnjaci podsećaju da je djeci školskog uzrasta uglavnom potrebno između devet i jedanaest sati sna dnevno. Hronični nedostatak sna može uticati na koncentraciju, učenje, raspoloženje i ponašanje.
Da li postoji bolje rješenje?
Mnogi roditelji djeci kupuju pametni telefon prvenstveno zbog bezbjednosti i lakše komunikacije. Međutim, stručnjaci ističu da postoje i druge mogućnosti.
Za mlađu djecu mogu biti dovoljan običan mobilni telefon namijenjen pozivima i porukama ili dječji pametni sat sa ograničenim brojem kontakata. Takva rješenja omogućavaju roditeljima da ostanu u kontaktu sa djetetom, bez pristupa društvenim mrežama i drugim sadržajima koji mogu odvlačiti pažnju, piše Ona.
Najvažnija je uloga roditelja
Ne postoji univerzalna godina u kojoj je svako dijete spremno za prvi pametni telefon. Stručnjaci naglašavaju da odluku treba donositi individualno, uz jasno postavljena pravila o vremenu provedenom pred ekranom, sadržajima koje dete koristi i periodima dana kada telefon nije dozvoljen, poput vremena za učenje, porodičnih obroka i odlaska na spavanje.
Na kraju, nije najvažnije kada će dijete dobiti prvi telefon, već da ga nauči kako da ga koristi odgovorno. Upravo su razgovor, zajednički dogovor i roditeljski primer najbolja zaštita od prekomjerne upotrebe tehnologije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.