-Punomasno mlijeko možda zvuči kalorično, ali nutritivno se ne razlikuje toliko od opcija sa manjim udelom masti koje vidite na policama kaže Keti Braun, registrovana dijetetičarka i predsjednica Nacionalnog sjaveta za mlečne proizvode. Glavna razlika leži u količini masti i kalorija.
Na primjer, šolja punomasnog mleka sadrži 152 kalorije i osam grama masti, dok mleko sa 2% masti ima 122 kalorije i četiri grama masti. Mlijeko sa 1% masti sadrži 106 kalorija i dva grama masti, a obrano mlijeko ima najmanje – 84 kalorije i nimalo masti. Te razlike su isključivo rezultat obrade.
–Sva mliječna mast se uklanja iz mlijeka, a zatim se u različitim količinama dodaje nazad prije punjenja u boce – objašnjava dijetetičarka Loren Twig. Punomasno mlijeko sadrži oko 3,25% mliječne masti, što je približno jednako prirodnom udjelu u neprerađenom kravljem mlijeku, a upravo mu ta mast daje prepoznatljiv ukus i kremastu teksturu.
Zašto je punomasno mlijeko bilo na lošem glasu?
Tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, punomasni mliječni proizvodi stekli su lošu reputaciju zbog visokog sadržaja zasićenih masti, za koje se vjerovalo da mogu dovesti do srčanih bolesti, objašnjava dr Tajler Dž. Sanders. Međutim, novija istraživanja menjaju tu perspektivu.
Studija iz 2025. godine, objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, nije pronašla značajne razlike u kardiovaskularnim rizicima između ljudi koji piju punomasno i onih koji piju niskomasno mlijeko. Istraživači su zaključili da je za zdravlje srca važnije smanjiti unos ultraprerađene hrane siromašne hranljivim materijama nego birati između različitih vrsta mlijeka.
Dr Sanders se slaže:
-Iako visoki nivoi zasićenih masti u kontekstu prerađene hrane mogu biti zabrinjavajući, čini se da zasićene masti iz cjelovitih namirnica poput mliječnih proizvoda ne izazivaju srčane bolesti.”
Da li je mlijeko dobro za vas?
Mlijeko, uključujući i punomasno, pruža potpune, visokokvalitetne proteine i druge hranljive materije koje pomažu u održavanju sitosti, podržavaju energiju i pomažu u oporavku mišića, kaže dr Anđela Holidej-Bel. Za djecu su ove koristi posebno važne.
–U prvih 1000 dana života – od začeća do druge godine – brz razvoj mozga zavisi od ključnih hranljivih materija. Kravlje mlijeko obezbeđuje sedam od 14 nutrijenata koje je Američka akademija za pedijatriju identifikovala kao esencijalne za rani razvoj mozga – objašnjava dr Holidej-Bel.
Mlijeko takođe prirodno sadrži elektrolite, što ga čini iznenađujuće efikasnim za hidrataciju – ponekad čak i boljim od vode ili sportskih napitaka. Uz sve to, mlečni proizvodi su i najpovoljniji izvor kalcijuma i vitamina D.
Osim opštih prednosti, punomasno mlijeko može dodatno pojačati osjećaj sitosti, pomoći u kontroli tjelesne težine i poboljšati metaboličko zdravlje, ističe dr Holidej-Bel, jer kombinacija masti i proteina pomaže da se duže osjećamo sito.
-Studije na djeci sugerišu da oni koji piju punomasno mlijeko imaju manju vjerovatnoću da budu gojazni u poređenju s onima koji piju mleko sa smanjenim udjelom masti, a velike studije na odraslima povezale su veći unos mliječne masti sa manjim rizikom od dijabetesa tipa 2 – dodaje ona. Dijetetičarka Twig napominje da redovna konzumacija punomasnog mlijeka, u okviru ishrane s kontrolisanim unosom kalorija, može pomoći u kontroli težine kod djece i odraslih, prenosi b92.net .
Koliko punomasnog mlijeka smijemo piti?
Iako stručnjaci mijenjaju stav o punomasnom mlijeku, i dalje naglašavaju važnost umjerenosti. Preporučuje se obično, pasterizovano mlijeko bez dodatih zaslađivača ili aroma. Prema američkim Dijetetskim smjernicama, preporučeni dnevni unos mliječnih proizvoda (uključujući mlijeko, jogurt i sir) iznosi oko dvije šolje za djecu do 2 godine, dvije do dvije i po šolje za djecu od 2 do 3 godine, dvije i po šolje za djecu od 4 do 8 godina, te tri šolje za stariju djecu i odrasle.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.