Kardiolog i elektrofiziolog dr Stjuart Beldner objašnjava povezanost između kardiovaskularnih bolesti i anksioznosti.
Neraskidiva veza stresa i bolesti srca
Anksioznost može povećati rizik od razvoja srčanih bolesti, dok s druge strane kardiološki problemi mogu dodatno pojačati osjećaj anksioznosti. Istraživanja potvrđuju povezanost hronične anksioznosti, stresa i kardiovaskularnih bolesti.
– Nepravilan srčani ritam nekada je posljedica djelovanja hormona stresa, poput adrenalina. Međutim, ubrzan rad srca može dodatno uticati na osjećaj anksioznosti. Saznanje da je anksioznost jedan od pokretača kardioloških tegoba važan je činilac, jer može olakšati liječenje i omogućiti bolju kontrolu simptoma – kaže dr Beldner.
Adrenalin može ubrzati rad srca i uticati na njegovu električnu aktivnost. Ipak, nepravilan srčani ritam ne treba automatski objašnjavati samo djelovanjem hormona stresa.
Pacijenti simptome atrijalne fibrilacije često pripisuju anksioznosti
Ipak, kako navodi doktor, nije svako preskakanje srca posljedica anksioznog poremećaja. Atrijalna fibrilacija je poremećaj srčanog ritma koji se često pogrešno tumači kao posljedica pojačane nervoze, iako u težim slučajevima može dovesti do moždanog udara.
Dr Beldner objašnjava da pacijenti simptome atrijalne fibrilacije (AFib) često pripisuju anksioznosti, dijelom zato što ova dva stanja imaju neke zajedničke simptome, kao što su kratak dah i palpitacije, odnosno osjećaj lupanja, ubrzanog rada ili treperenja srca.
Atrijalna fibrilacija može se javiti povremeno, a zatim spontano prestati.
– Nije neuobičajeno da pacijent dođe na ljekarski pregled, a da mu u tom trenutku srce kuca normalnim ritmom – kaže dr Beldner.
Postoji paroksizmalna atrijalna fibrilacija, kod koje se epizode javljaju povremeno i spontano prestaju. Zbog toga pacijent može doći na pregled upravo u trenutku kada mu srce kuca normalnim ritmom.
Kako razlikovati anksioznost od atrijalne fibrilacije?
Postoje važne razlike između anksioznosti i atrijalne fibrilacije. Anksioznost je poremećaj mentalnog zdravlja i uglavnom je povezana sa slabijom kontrolom stresa i emocija, stalnim očekivanjem najgoreg, često bez konkretnog razloga.
Atrijalna fibrilacija je najčešći oblik aritmije, odnosno nepravilnog srčanog ritma. Anksioznost i stres mogu pokrenuti epizodu atrijalne fibrilacije, koja je fizičko, a ne psihičko oboljenje.
– Atrijalna fibrilacija ili treperenje pretkomora srca posljedica je poremećaja normalnog električnog sistema srca, usljed čega dolazi do brzih, haotičnih i nepravilnih električnih signala u gornjim šupljinama srca, odnosno pretkomorama, koje počinju da podrhtavaju – objašnjava dr Beldner.
Podrhtavanje pretkomora utiče na funkciju i efikasnost rada srca.
Napad panike obično dostiže vrhunac u roku od pet do deset minuta, a najčešće traje od pet do 20 minuta. S druge strane, epizoda atrijalne fibrilacije može trajati znatno duže – od nekoliko minuta do više sati, a ponekad i duže.
Ipak, samo trajanje simptoma nije dovoljno da bi se ova dva stanja razlikovala.
Atrijalna fibrilacija može izazvati osjećaj lupanja ili preskakanja srca, umor, kratak dah, bol u grudima i ošamućenost, a u težim slučajevima i kongestivnu srčanu insuficijenciju, odnosno srčanu slabost.
Kada je atrijalna fibrilacija opasna?
Najopasnija komplikacija neliječene atrijalne fibrilacije jeste moždani udar. Istraživanja pokazuju da osobe sa atrijalnom fibrilacijom imaju čak pet puta veći rizik od moždanog udara u poređenju sa osobama koje nemaju ovaj poremećaj.
– Pošto pretkomora samo podrhtava, krv ne cirkuliše pravilno. U ovim uslovima veća je vjerovatnoća da dođe do stvaranja krvnih ugrušaka. Ako se ugrušak formira u srcu, moguće je da se u nekom trenutku odvoji, napusti srce, dospije u mozak i izazove moždani udar – kaže doktor.
Šta da uradite ako primijetite promjenu srčanog ritma?
U slučaju učestalih tegoba potrebno je javiti se ljekaru. Dr Beldner naglašava da je u određenim situacijama potrebno odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, naročito ako se pojave nesvjestica, bol u grudima ili izražen nedostatak vazduha.
– Mnogi kratkotrajni i specifični stresori takođe mogu izazvati atrijalnu fibrilaciju. To su, na primjer, infekcije, akutne bolesti pluća i bol nakon operacije – dodaje dr Beldner.
Kako se liječi atrijalna fibrilacija?
Ukoliko vam je dijagnostikovana atrijalna fibrilacija, važno je znati da se ovo stanje može liječiti.
Liječenje zavisi od simptoma, opšteg zdravstvenog stanja i rizika od komplikacija. Može obuhvatiti lijekove za kontrolu srčanog ritma i frekvencije, antikoagulanse za smanjenje rizika od moždanog udara, kardioverziju i katetersku ablaciju.
Šta ako je ubrzan rad srca izazvan anksioznošću?
Ukoliko je ubrzan rad srca posljedica anksioznosti, dr Beldner predlaže nekoliko tehnika koje mogu pomoći:
Kontrolisano disanje.
Potapanje šake u hladnu vodu.
Meditacija.
Ove tehnike mogu pomoći kod anksioznosti, ali ne liječe atrijalnu fibrilaciju.
Doktor dodaje da ubrzan ili nepravilan rad srca ne treba automatski pripisivati anksioznosti. Za postavljanje dijagnoze potrebni su ljekarski pregled i, po potrebi, EKG ili drugi testovi.
U slučaju bola u grudima, nesvjestice ili ozbiljnog nedostatka vazduha, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.