Fitnes

Stručnjaci otkrivaju zašto je tajming ključan: Večernje vježbe SNIŽAVAJU NIVO ŠEĆERA u krvi

Nova studija pokazuje da nije samo količina fizičke aktivnosti važna, već i vrijeme kada se vježba. Prema riječima koautora, doktoranta Antonija Klavera Jimeno sa Instituta za istraživanje sporta i zdravlja Univerziteta u Granadi, tajming je ključan za bolju kontrolu šećera u krvi.

Bol u leđima, vježbe za leđa
FOTO: SAMO JOGA/YOUTUBE/SCREENSHOT

Naši nalazi pokazuju da je važno imati tačno definisan plan vježbi. Stručnjaci treba da odrede najbolje vrijeme za vježbanje kako bi povećali efikasnost, posebno kod ljudi sa rizikom od insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2 – objašnjava Jimeno.

Fizička aktivnost noću je bolja za snižavanje nivoa šećera u krvi tokom dana

Studija je obuhvatila 186 učesnika prosječne starosti 46 godina i BMI-a 33. Istraživači su pratili fizičku aktivnost i nivo glukoze tokom 14 dana pomoću uređaja. Otkrili su da 50 odsto ili više dnevne fizičke aktivnosti uveče smanjuje nivo glukoze, naročito kod ljudi sa poremećenim regulisanjem glukoze.

Dr Malen Lindholm ističe da je razlika u smanjenju nivoa glukoze minimalna između večernjih, jutarnjih i mješovitih vježbi, prenosi Everydayhealth.com.

Dr Fatima Sajd naglašava da vježbanje nakon večere može poboljšati kontrolu šećera u krvi narednog jutra.

čučnjevi
FOTO: FREEPIK

Kontrola šećera u krvi je ključna za održavanje tjelesne težine

Kontrola nivoa šećera u krvi je ključna za cjelokupno zdravlje, uključujući i održavanje tjelesne težine. Stabilan nivo šećera omogućava organizmu da efikasno koristi energiju, dok visok nivo dovodi do oslobađanja insulina, što povećava skladištenje masti.

Dugotrajno visok nivo šećera može izazvati insulinsku rezistenciju, što znači da ćelije ne reaguju pravilno na insulin, čime se otežava sagorijevanje masti. Smanjenje insulinske rezistencije kroz bolju kontrolu šećera u krvi može pomoći u procesu mršavljenja.

Pročitajte još

Zašto bi vježbe poslije večere bile korisnije?

Ovi nalazi podržavaju prednosti večernjeg vežbanja. Australijska studija je pokazala da fizička aktivnost uveče ima najveći uticaj na smanjenje smrtnosti i srčanih bolesti.

– Kada jedemo, posebno ugljene hidrate, telo mora da obradi hranu i pošalje glukozu u ćelije. Međutim, bolesti kao što su gojaznost ili metabolički sindrom otežavaju ovom procesu – objašnjava dr Sajd.

Vježbanje smanjuje insulinsku rezistenciju, što rezultira smanjenjem nivoa glukoze, dodaje ona.

– Večernje vježbanje ima smisla jer, dok spavamo, telo oslobađa glukozu da reguliše šećer u krvi. Ako smanjimo insulinsku rezistenciju, glukoza odlazi u ćelije gdje je potrebna, a ne ostaje u krvotoku – ističe Sajd.

Ove prednosti mogu biti povezane sa cirkadijalnim ritmovima i promenama u insulinskoj osetljivosti tokom dana. Fizička aktivnost može da nadoknadi smanjenje osetljivosti na insulin noću.

Ranija istraživanja su pokazala da postoji cirkadijalni ritam (unutrašnji biološki sat) osjetljivosti na insulin, koji pomaže organizmu da se zaštiti od niskog nivoa šećera u krvi tokom noći.

– Takođe, osobe koje vežbaju noću obično jedu ranije i unose manje hrane nego oni koji to rade tokom dana, zaključuje dr Kim, endokrinolog sa Stanforda.

Zaključak

Najbolje vrijeme za vježbanje je kada god imate priliku, poručuje dr Kim. Većina njenih pacijenata sa dijabetesom tipa 2 teško pronalazi vrijeme za fizičku aktivnost, ali važno je da se nađe trenutak koji odgovara.

Istraživanja sugerišu da večernje vježbanje može donijeti nešto veće koristi, naročito za osobe sa poremećenom tolerancijom na glukozu.

Međutim, dr Lindholm smatra da još uvek nema dovoljno dokaza da se večernje vežbanje favorizuje u odnosu na jutarnje.

– Vežbajte kada god možete i iskoristite svaku priliku da poboljšate zdravlje. Svaka vežba je korisna – zaključuje dr Lindholm.