Naučna istraživanja pokazuju da potrebe organizma za hranljivim materijama nisu iste u djetinjstvu, adolescenciji, odrasloj dobi i starosti.
Jedan od najzanimljivijih primjera dolazi iz perioda Drugog svjetskog rata, kada je britanska vlada uvela strogo kontrolisanu raspodjelu hrane. Cilj je bio da se osigura ravnomjerna dostupnost namirnica i zadovolje osnovne nutritivne potrebe stanovništva, prenosi BBC.
Šećer i rana ishrana: Lekcija iz historije
Jedna od namirnica koja je bila pod strogom kontrolom bio je šećer. Svakoj osobi bilo je dozvoljeno oko 227 grama slatkiša sedmično, dok djeca mlađa od dvije godine uopšte nisu dobijala slatke namirnice.
Kada je racionisanje ukinuto 1953. godine, unos šećera kod odraslih se udvostručio. Tek decenijama kasnije, naučnici su shvatili koliko je ovaj period bio važan za razumijevanje uticaja šećera na zdravlje.
U studiji objavljenoj 2025. godine, istraživači su analizirali medicinsku dokumentaciju 63.000 ljudi rođenih u Ujedinjenom Kraljevstvu između 1951. i 1956. godine.
Utvrđeno je da su osobe koje su u ranom životu unosile manje šećera imale:
-20 posto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti
-25 posto manju vjerovatnoću razvoja srčane slabosti
-31 posto manji rizik od moždanog udara
Zaključak je jasan – prekomjeran unos šećera štetan je u svim životnim dobima.
Djetinjstvo: Temelji zdravlja
Nutricionistkinja Federika Amati sa Imperijal koledža u Londonu ističe da hrana u djetinjstvu doslovno gradi tijelo i mozak.
– U ranom uzrastu djeca imaju visoke energetske potrebe i neophodna im je hrana bogata hranljivim materijama – objašnjava Amati.
Pored zdravih kalorija, djeci su potrebni:
-gvožđe i jod
-vitamini za razvoj imuniteta
-kvalitetne masti
-kalcijum i vitamin D
Ona naglašava da su u prvih 1.000 dana života ključni mliječni proizvodi, obogaćeni biljni napici, riba, jaja, integralne žitarice, povrće i mahunarke.
– U ovom periodu formira se najveći dio koštane mase, što kasnije smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma – dodaje Amati.
Tinejdžerski period i dvadesete: Stvaranje navika
Ishrana tokom adolescencije i ranog odraslog doba postavlja temelje budućeg zdravlja srca i mozga.
– Ovo je period kada završavamo izgradnju kostiju i mišića, ali i kada se stvaraju loše navike koje kasnije vode ka srčanim bolestima – kaže Amati.
Tinejdžerima i mladim odraslim osobama posebno su potrebni:
-kalcijum, vitamin D i gvožđe
-proteini i vitamini B kompleksa
Preporučuje se pretežno biljna ishrana, uz obilje voća, povrća, integralnih žitarica, orašastih plodova i mahunarki, te minimalan unos ultraprerađene hrane.
Istraživanja pokazuju da ovakav način ishrane može pozitivno uticati i na mentalno zdravlje, smanjujući rizik od depresije i anksioznosti.
Mediteranska ishrana i plodnost
Mediteranska ishrana, koja podrazumijeva maslinovo ulje, povrće, mahunarke, ribu i umjeren unos mliječnih proizvoda, povezana je sa boljom plodnošću kod žena i muškaraca, prenosi Avaz.
Studije ukazuju da ishrana bogata folatima (vitamin B9) može pomoći u liječenju neplodnosti.
Namirnice bogate folatima su:
-tamnozeleno lisnato povrće
-brokoli
-klice.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.