Mnogi ljudi pokušavaju da riješe problem nadutosti tako što piju biljne čajeve ili izbacuju gluten iz ishrane, ali tegobe i dalje ostaju. Razlog je često to što probavni sistem zapravo reaguje na nešto drugo. Veliki broj ljudi godinama traži uzrok nadutosti u namirnicama koje redovno jedu. Česta greška je strogo izbacivanje različitih vrsta hrane, iako tijelo mnogo češće reaguje na stanje nervnog sistema u kojem se trenutno nalazimo.
Stalna nadutost stomaka može nastati kada hronični stres aktivira simpatički nervni sistem. Tada se rad crijeva usporava, smanjuje se lučenje želudačne kiseline, a povećava osetljivost na gasove. Zbog toga se javlja neprijatan osjećaj pritiska u stomaku čak i nakon laganog obroka, piše Naj Žena.
U tim trenucima sistem za varenje funkcioniše na minimumu. Možete pojesti veoma zdravu salatu, ali želudac nema kapacitet da je pravilno svari. Nesvarena hrana zatim prolazi kroz crijeva i postaje hrana za štetne bakterije. Ti mikroorganizmi stvaraju veliku količinu gasova koji šire zidove crijeva, što dovodi do upornog nadimanja i osjećaja pritiska u stomaku.
Mozak i crijeva su stalno povezani i međusobno komuniciraju putem vagusnog nerva. Kada ste u žurbi ili pod stalnom brigom, organizam to tumači kao znak opasnosti. Kao posledica toga, proces varenja se usporava ili gotovo zaustavlja. Hrana tada ostaje duže u želucu i može početi da fermentiše.
Istraživanja su pokazala da hronični stres usporava rad crijeva i povećava osetljivost na gasove. Zbog toga čak i mali i lagan obrok može izazvati izražen osjećaj težine i nadutosti u stomaku.
Brzo jedenje dodatno pogoršava problem. Kada jedete u žurbi, često nesvjesno gutate i veliku količinu vazduha. Ovo stanje se naziva aerofagija. Ljudi koji su pod stalnim stresom posebno su skloni tome da tokom jela ili pića progutaju više vazduha nego što je uobičajeno.
Zbog toga se često dešava da je stomak ujutru ravan, dok se tokom dana nadutost postepeno povećava. Do večeri stomak može postati toliko tvrd i napet da je teško zakopčati pantalone. Dugotrajno izbacivanje određenih namirnica, poput hljeba ili mlijeka, u takvim situacijama često ne daje trajne rezultate.
Jedan od načina da pomognete varenju jeste da pre obroka smirite nervni sistem. To možete postići jednostavnom vježbom disanja. Udahnite polako kroz nos brojeći do četiri, kratko zadržite dah, a zatim lagano izdahnite. Ponovite ovu vježbu tri puta. Na taj način aktivira se parasimpatički nervni sistem koji telu šalje signal da je bezbjedno i spremno za varenje.
Važno je i obratiti pažnju na tempo jedenja. Nakon svakog zalogaja spustite viljušku na sto i jedite sporije. Hranu dobro sažvaćite dok ne postane gotovo tečna u ustima. Time olakšavate rad želucu i smanjujete mogućnost gutanja vazduha.
Takođe je korisno izbegavati napete ili emotivno teške razgovore tokom obroka. Gledanje negativnih vesti ili čitanje poslovnih poruka za stolom može održavati tijelo u stanju stresa. Kada god je moguće, pokušajte da jedete u mirnoj i opuštenoj atmosferi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.