Ljekari zato pozivaju na veću svijest o rizicima kojima su žene izložene i na uvođenje ciljanih mjera zaštite, posebno jer klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije toplotne talase.
Sa biološke strane, veći rizik za žene uglavnom se svodi na dva faktora – prirodne hormonske oscilacije i drugačiji odgovor organizma na visoke temperature, objasnila je dr Arif.
Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju da se znoje tek pri višoj tjelesnoj temperaturi. To smanjuje sposobnost organizma da se brzo rashladi, a otežava i prepoznavanje trenutka kada je tijelo pod prevelikim opterećenjem, jer se znoj manje primjećuje na koži i odjeći.
Ista istraživanja pokazala su da žene imaju nešto višu tjelesnu temperaturu i veći procenat tjelesne masti od muškaraca, što predstavlja dodatni izolacioni sloj. Kada se tome dodaju prirodne promjene nivoa estrogena i progesterona, koje utiču na centre za regulaciju tjelesne temperature u mozgu, opterećenje organizma postaje još veće.
Nivoi ovih hormona značajno se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, perimenopauze, menopauze, trudnoće i dojenja, što može umanjiti sposobnost tijela da reguliše temperaturu. Sve to dodatno opterećuje srce i krvne sudove, naročito tokom velikih vrućina.
Međutim, dr Ket Pinjo-Gomeš, stručna savjetnica za javno zdravlje, naglašava da nije samo biologija razlog povećanog rizika.
Kako ističe, socioekonomske okolnosti – poput činjenice da su žene često slabije plaćene ili češće brinu o članovima porodice – mogu dodatno otežati brigu o sopstvenom zdravlju tokom toplotnih talasa.
Važan faktor su i godine. Pošto žene u prosjeku žive duže od muškaraca, češće su izložene zdravstvenim problemima u starijem dobu. Starije osobe su podložnije demenciji, zbog koje možda neće prepoznati žeđ, kao i bolestima koje zahtijevaju upotrebu diuretika, što dodatno povećava rizik od toplotnog stresa.
Tokom menstrualnog ciklusa osjetljivost na vrućinu mijenja se zajedno sa nivoima hormona, objašnjava dr Arif.
Progesteron raste u drugoj polovini ciklusa, neposredno prije menstruacije, što može povećati tjelesnu temperaturu i dodatno pojačati osjećaj nelagodnosti. Kada menstruacija počne, nivo estrogena pada na najnižu vrijednost, zbog čega srce mora više da radi kako bi rashladilo organizam.
– Krvarenje mi je bilo uobičajeno, ali sam bila mnogo umornija, vrtjelo mi se u glavi, osjećala sam anksioznost i nisam mogla da spavam – rekla je za BBC Mihaela Fin iz sjevernog Londona, koja je menstruaciju dobila tokom toplotnog talasa krajem juna.
Čarli Padok (27) kaže da su joj se menstrualni simptomi znatno pogoršali, a da grčeve nije mogla da ublaži termoforom zbog visokih temperatura.
– Smjene na poslu poklopile su se sa tim danima. Već tokom jutarnjeg tuširanja osjetila sam slabost i morala sam da javim da sam bolesna. Tijelo mi je bilo potpuno iscrpljeno i u grčevima – ispričala je.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.