Ishrana

Savjeti stručnjaka za ishranu: Koliko KRIŠKI HLJEBA je u redu da pojedemo dnevno

Ne postoji univerzalna preporuka koja određuje tačan broj kriški hljeba koje svaka odrasla osoba treba da pojede dnevno.

Savjeti stručnjaka za ishranu: Koliko KRIŠKI HLJEBA je u redu da pojedemo dnevno
FOTO: ŽELJKA KNEŽEVIĆ/RINGIER

Preporučena količina zavisi od energetskih potreba, fizičke aktivnosti, ostatka ishrane i vrste hljeba koji se jede.

Hljeb može biti dio zdrave ishrane

Prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), namirnice bogate skrobom, među kojima su hljeb, krompir, pirinač i tjestenina, treba da čine nešto više od trećine ukupne ishrane. NHS navodi da ove namirnice predstavljaju važan izvor energije, a mogu doprinijeti i unosu vlakana, vitamina i minerala.

Ova zdravstvena institucija preporučuje da se, kada je moguće, bira integralni hljeb, hljeb od cijelog zrna i druge varijante sa većim sadržajem vlakana. Bijeli hljeb takođe sadrži određene vitamine i minerale, ali uglavnom ima manje vlakana od integralnog.

FOTO: ŽELJKA KNEŽEVIĆ/RINGIER
FOTO: ŽELJKA KNEŽEVIĆ/RINGIER

Da li je važnija količina ili vrsta hljeba?

Stručnjaci sa Harvard T. H. Chan School of Public Health naglašavaju da je, kada je riječ o ugljenim hidratima, veoma važan njihov kvalitet. Integralne žitarice, poput cijelog pšeničnog zrna i raži, predstavljaju bolji izbor od pretežno rafinisanih žitarica.

Pročitajte još

Integralni hljeb sadrži više vlakana i drugih korisnih sastojaka koji se u procesu prerade zrna mogu izgubiti. Zbog toga stručnjaci savetuju da se prednost daje proizvodima od celog zrna, uz provjeru sastava na deklaraciji, prenosi Prva.

To ne znači da je bijeli hljeb automatski zabranjen niti da je potrebno potpuno izbaciti ugljene hidrate iz ishrane. Važno je sagledati cjelokupnu ishranu, a ne samo jednu namirnicu.

Koliko iznosi jedna porcija hljeba?

Američko udruženje za srce (American Heart Association) navodi da jedna kriška integralnog hljeba predstavlja jednu porciju iz grupe žitarica. Za odrasle osobe, u zavisnosti od energetskih potreba, navodi okvirno tri do šest porcija žitarica dnevno, uz preporuku da najmanje polovina bude od cijelih žitarica.

Međutim, ove porcije ne odnose se isključivo na hljeb. U njih ulaze i druge namirnice, poput ovsenih pahuljica, pirinča i tjestenine. Zbog toga se ova smjernica ne može tumačiti kao preporuka da svako treba da pojede tri do šest kriški hljeba dnevno.